Oko 323 tisuće korisnika najnižih mirovina u kolovozu će dobiti povećanje od 3 posto, što u prosjeku znači oko 10 do 12 eura više, piše Večernji list. Time prosječna najniža mirovina, koja sada iznosi oko 410 eura, raste na otprilike 422 eura.
Najveći broj korisnika – njih oko 274 tisuće – živi u Hrvatskoj, dok se preostalih 48 tisuća mirovina isplaćuje u inozemstvo. Riječ je o osobama koje su nekad radile u Hrvatskoj, a danas žive u drugim zemljama ili su strani državljani koji su ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu.
Najniža mirovina – zakonski zajamčena
Najniža mirovina u Hrvatskoj zakonski je definirana kao iznos koji država jamči svakom osiguraniku bez obzira na visinu primanja tijekom radnog vijeka. U prvoj polovici ove godine taj je iznos iznosio 13,99 eura po godini staža. Tako, primjerice, osoba s 28 godina radnog staža ne može imati manju mirovinu od 391 euro, iako bi prema uplaćenim doprinosima možda imala pravo na svega 270 eura.
Takav sustav osobito je važan za skupine koje su tijekom života radile za minimalac, ili su razliku primanja dobivale „na ruke“, čime su ostajale bez pune mirovinske osnovice. Među primateljima najnižih mirovina nalazi se i oko 40 tisuća bivših poljoprivrednika i obrtnika.
Broj korisnika raste – generacije tranzicijskih gubitnika
Broj primatelja najnižih mirovina iz godine u godinu raste. U mirovinu postupno ulaze generacije radnika koje su radile u razdoblju ekonomske tranzicije i privatizacije, često za niske plaće i bez punih doprinosa. Upravo iz tog razloga Vlada Andreja Plenkovića odlučila je najniže mirovine povećavati brže od ostalih – dvaput po dodatna 3 postotna boda.
Jedna trećina novih umirovljenika završava s najnižom mirovinom
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prvih šest mjeseci 2025. godine ostvareno je 18.368 novih mirovina koje ne uključuju međunarodne ugovore. Prosječna neto mirovina u toj skupini iznosila je 624,82 eura. No, čak 6823 nova korisnika, odnosno 37 posto, odmah su svrstani među primatelje najnižih mirovina.
Ovi podaci jasno pokazuju strukturalne slabosti tržišta rada i mirovinskog sustava, te izazove koji će u nadolazećim godinama sve snažnije opterećivati državni proračun i socijalne politike.
