Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare. Znanstvenici su utvrdili da ta zemlja nudi optimalne uvjete za sporije biološko starenje – zahvaljujući povoljnom okolišu, društvenim faktorima i političkoj stabilnosti.
U sklopu studije analizirano je više od 160.000 osoba iz 40 država, kako bi se usporedilo kako različiti čimbenici utječu na proces starenja u svijetu.
Korišten je takozvani biobehavioral age gap – alat temeljen na umjetnoj inteligenciji koji procjenjuje razliku između stvarne (kronološke) dobi i procijenjene biološke dobi, s obzirom na okruženje i izloženost rizicima. Primjerice, ako osoba ima 50 godina, a model na temelju životnih uvjeta predviđa biološku dob od 55, biološko-prediktivna razlika iznosi 5 godina – što ukazuje na ubrzano starenje, piše Science Focus.
Rezultati pokazuju da Europljani stare najzdravije među ispitanicima s četiri kontinenta – Afrike, Azije, Europe i Južne Amerike. Nasuprot tome, ubrzano starenje je češće u zemljama s nižim prihodima.
„Ova studija je značajna jer mijenja percepciju starenja – ono nije samo biološki proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim okolnostima. Okruženje u kojem živimo može bitno utjecati na tempo starenja“, izjavio je dr. Morten Scheibye-Knudsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koji nije sudjelovao u izradi studije, prenosi Nova.rs.
Najbrže biološko starenje zabilježeno je u Egiptu, gdje su osobe u prosjeku starije za 4,75 godina od svoje stvarne dobi. Slijede Južnoafrička Republika i države Južne Amerike. U Europi se ubrzano starenje javlja prvenstveno u istočnim i južnim dijelovima kontinenta.
Nasuprot tome, najsporije starenje zabilježeno je u Danskoj, gdje su ljudi u prosjeku biološki mlađi za 2,35 godina. Na listi slijede Nizozemska i Finska.
Što čini Dansku tako pogodnom za zdravije starenje? Prema istraživanju, ključnu ulogu imaju fizički faktori poput kvalitete zraka, kao i društveni čimbenici – uključujući ravnopravnost spolova i socioekonomski status.
Zanimljivo je da i politički elementi imaju snažan utjecaj – poput postojanja slobodnih izbora, demokratskih institucija, slobode političkog izražavanja i općeg dojma da vlast djeluje u interesu građana.
„Zašto politika ima toliku ulogu u brzini starenja još nije u potpunosti razjašnjeno“, dodaje dr. Scheibye-Knudsen. „Pretpostavlja se da kronični stres uzrokovan nesigurnošću i nejednakošću u zdravstvenom sustavu može biti presudan faktor.“
Studija je također pokazala da osobe s ubrzanim biološkim starenjem osam puta češće imaju poteškoće u svakodnevnim aktivnostima i četiri puta češće pate od kognitivnog pada.
Ipak, autori napominju da su rezultati asocijativni, a ne nužno uzročno-posljedični. Unatoč tome, rezultati snažno ukazuju na potrebu za globalnim ulaganjima u zdravstvenu jednakost.
„Iznenađujuće, negativni čimbenici pokazali su snažniji učinak od zaštitnih, a stanovnici siromašnijih zemalja pokazivali su ubrzanije starenje, neovisno o osobnom društvenom statusu“, zaključuje Scheibye-Knudsen.
„Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sustave poput obrazovanja i zdravstvene skrbi – kao temelj za zdravije društvo.“, piše N1.
