U emisiji Novi dan, voditelja Tihomira Ladišića, gostovali su Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika, i Milivoj Špika iz Bloka umirovljenici zajedno. Tema razgovora bile su mirovine, stanje mirovinskog sustava te novi pravni korak koji je pokrenula Stranka umirovljenika – postupak za ocjenu ustavnosti odluke prema kojoj se umirovljenicima koji žele raditi puno radno vrijeme uskraćuje isplata polovice mirovine.
“Nepravedno, asocijalno”
Lazar Grujić pojasnio je što Stranka umirovljenika namjerava postići pokretanjem ustavne provjere:
„U završnoj smo fazi pripreme prijedloga koji ćemo objaviti u petak. Sabor je donio Zakon o mirovinskom osiguranju koji nam dopušta raditi nakon mirovine i osmosatno radno vrijeme. Vraća nas u svijet rada da možemo zaraditi i preživjeti, ali nas kažnjava s 50 posto uzete mirovine. To je nepravedno, asocijalno, nije osjetljivo prema ljudima treće životne dobi, umjesto da odlaze u mirovinu i žive dostojno, šetaju unuke, mi moramo ponovno raditi i kažnjavaju nas s 50 posto stečenog prava, koje je Ustavom zagarantirano. To su donijeli saborski zastupnici, niti jedan nije bio protiv tog zakona, a nakon toga se razvila polemika o nepravednosti prema umirovljenicima.”
“Otvaranje Pandorine kutije”
Milivoj Špika smatra da postupak pred Ustavnim sudom može poslužiti kao sredstvo za podizanje svijesti, no postavlja pitanje njegove učinkovitosti:
„Dogodit će se otvaranje Pandorine kutije koja za umirovljenike neće značiti ništa. Koliko ljudi iskazuje želju da bi uz svoju mirovinu radilo osam sati? Jako mali broj. Akcija se fokusira na relativno mali broj umirovljenika, a na onih 850 tisuća radničkih mirovina koje su svaki mjesec zakinute za gotovo 150 eura se ne obraća pozornost. Pitanje je što nam je prioritet, mislim da je drugi problem puno važniji i da smo se na njega trebali fokusirati. Pitanje oko ustavnosti zakona će vrlo vjerojatno biti riješeno na način koji ne odgovara onima koji su pokrenuli ocjenu ustavnosti. Imate dilemu možete li u isto vrijeme biti zaposlenik i umirovljenik i to će se vrlo brzo naći na stolu. Druga stvar je zlouporaba tog dijela, netko tko je ostvario uvjete za mirovinu, otići će u mirovinu i ostati na svom radnu mjestu te primati punu plaću. Čini li vam se da je to još nemoralno koliko i uskraćivati dio mirovine, ako želi raditi.”
Grujić mu je odgovorio:
„Gospodin Špika govori isto kao i ovi koju su nas kritizirali, u svom interesu, forsira ono što on smatra da je prioritet. Špika ima pravo na svoje mišljenje, ali je ovog puta iskoristio priliku da afirmira sebe i svoje ideju. Mi ne moramo i nećemo razumjeti Vladu jer je izabrana da radi u interesu građana Republike Hrvatske. To nije tužba ili zahtjev već provjera. Gospođa Sanja Barić je dala podršku koja je stručnjakinja za ustavno pravo. Svaki građanin po Ustavu ima pravo podnijeti prijedlog za provjeru ustavnosti.”
“Vlade vrše ekonomski terorizam”
Grujić smatra da svi dosadašnji sastavi Vlade ograničavaju prava umirovljenika:
„Problem je ozbiljniji, sve Vlade do sada vrše ekonomski terorizam nad umirovljenicima jer ne dozvoljavaju da dobiju ono što je zarađeno i da ljudi u trećoj životnoj dobi žive dostojanstveno.”
Osvrnuo se i na najavljeno usklađivanje mirovina:
„To usklađivanje ne mogu vidjeti jer je ispred toga inflacija, puno je veća. Koriste ono što im odgovara, kako može jedan saborski zastupnik s četiri ili pet tisuća eura plaće razumjeti čovjeka koji dobije 300 eura mirovine i treba 10 eura dnevno potrošiti. Oni traže da mi razumijemo Vladu, a ja tražim nekog od ministara, recimo ministra Piletića da ide s nama u Slavoniju ili Dalmaciju i da provedemo zajednički dan s tim čovjekom. Ima niz nepravdi koje analiziramo, želimo osigurati institucionalnu zaštitu umirovljenika.”
S druge strane, Špika drži da je pitanje usklađivanja mirovina važnije od ustavne provjere:
„Stranka umirovljenika je koalicijski partner u Saboru pa mi je čudno da se prema koalicijskom partneru ide na takav način. Akcija ne škodi, ali je pitanje koliko to sve skupa doprinosi temeljnom problemu. Problem su male mirovine i svaka akcija mora od tog dijela krenuti.”
Zaključno dodaje:
„Spremni smo dati podršku, ali bismo radije da se oko tih stvari dogovaramo i jedinstveni izađemo van.”, piše N1.
