Vlada Republike Hrvatske odlučila je kako se Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata više neće donositi, čime završava višegodišnje razdoblje regulacije cijena goriva na dvotjednoj bazi. O pozadini te odluke govorio je ekonomski analitičar Damir Novotny u emisiji Novi dan, u razgovoru s Tihomirom Ladišićem.
Damir Novotny smatra da je Vlada ovom odlukom napustila tržište naftnih derivata:
“Odluka da Vlada uđe na tržište i limitira cijene naftnih derivata je bila potpuno pogrešna. To nije napravila ni jedna vlada osim hrvatske i mađarske unutar EU-a, a niti jedna vlada Europske monetarne unije, osim hrvatske. Odluka je bila pogrešna od samog početka. Time nije ostvaren cilj pomoći kućanstvima kao što se to najavljivalo. Horizontalnom mjerom pomažemo i onima koji to mogu platiti, onima koji prekomjerno troše, onima kojima ne mogu platiti tu cijenu. Danas vidimo da se cijene nafte kreću od 65, 70 dolara za barel, slične su cijene na američkom i europskom tržištu, nema nikakvog razloga za tu mjeru.”
Na pitanje zbog čega je mjera uvedena i zašto je sada ukinuta, Novotny je rekao:
“To je bila proklamacija da Vlada pokušava pomoći. Možda mjesec ili dva je cijena nafte bila visoka, ali se to brzo stabiliziralo. Ministar gospodarstva kaže da je tržište volatilno, nije, nema naglih skokova.”
Dodaje da se ne radi o stvarnoj deregulaciji:
“Radi se o političkoj mjeri, kako je politička mjera uvedena, tako je ukinuta. Ne radi se o deregulaciji tržišta, to je potpuno pogrešno. Deregulacija bi bila kada bi se povećala konkurentnost na tržištu. Vlada nije učinila ništa u smislu jačanja tržišnog odnosa i konkurentnosti o kojoj ministar govori.”
Govoreći o cijenama goriva u regiji, Novotny pojašnjava:
“Postoji cijena za plavi dizel, cijena dizela ili goriva koje nema kvalitetu i koje je Vlada kontrolira te premium goriva koja dominantno koriste naši potrošači i izjednačena su s cijenama u okruženju. Cijene goriva koje je kontrolira Vlada su bile nešto niže nego u okruženju. Najviše su cijene, u europodručju, u Italiji. Slovenija i Austrija nisu intervenirale, a imaju slične cijene kao i Hrvatska. BiH ovisi o uvozu, ali nema toliko porezno opterećenje pa su cijene nešto niže. U Srbiji su cijene nešto niže jer je vlada također intervenirala. Rekao bih da bi i bez Vladine intervencije bile cijene na toj razini.”
Što se tiče mogućeg rasta cijena i razlika po lokacijama, Novotny kaže:
“Neće jer je koncentracija tržišta vrlo visoka, 65, 70 posto opskrbe tržišta drži Ina i MOL. Problem koncentracije tržišta je glavni problem i tu ne djeluju tržišni mehanizmi kada imate takvu koncentraciju. Tu bi Vladine agencije morale reagirati i tu koncentraciju razbiti i tek tada bismo vidjeli djelovanje tržišnog mehanizma.”
Na pitanje hoće li cijene na privatnim postajama značajno rasti, odgovara:
“Ne vjerujem u taj scenarij. Privatne crpke nemaju značajan udio na tržištu. To se u Hrvatskoj neće dogoditi, ovisimo o 20 milijuna potrošača koji na hrvatsko tržište dolaze u kratkom roku, u ljetnim mjesecima, i stvaraju neravnoteže i debalanse koji se vide i na tržištu naftnih derivata.”, piše N1.
