Da su izbori provedeni početkom srpnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 7. i 10. srpnja HDZ je zabilježio izbor od 29.3 posto (u lipnju 29,1 posto). SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22.7 posto (prema 23.8 posto iz lipnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10.3 posto (prema prošlomjesečnih 9.8 posto).
Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 5.8 posto (prema 5.5 posto iz svibnja). Na petom je mjestu DP s podrškom od 2.1 posto (prema 2.3 posto iz lipnja), a slijedi Domino s 1.9 posto (u lipnju 2.2 posto). Slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s izborom od 1.8 posto (prema prošlomjesečnih 2.4 posto).
Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju“ HDZ i SDP. Od vodećih stranaka u odnosu na mjerenje u lipnju tri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom “kontu“: Možemo +0,5 postotnih bodova, Most +0,3 i HDZ +0,2 postotna boda. Ostale su tri stranke u negativnom “saldu“: SDP -1,1 postotna boda; NL Marije Selak Raspudić -0,6, Domino -0,3 i DP -0,2 postotna boda.
Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. Tri su stranke iznad 1 posto (Centar 1,3 posto, te IDS i NP Sjever po 1,1 posto).
Ispod 1 posto su sljedeće stranke: Pravo i pravda (0,9 posto), Radnička fronta (0,7 posto), HNS (0,6 posto), Fokus (0,6 posto), HSS (0,6 posto), Hrvatski suverenisti (0,5 posto), HSU (0,4 posto) i HSLS (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,7 posto neodlučnih (u usporedbi s 15,5 posto iz lipnja).
Predsjednik i dalje najpozitivniji
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 24.9 posto ispitanika (u odnosu na 23,8 posto iz lipnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17 posto (prema 15.6 posto iz prošlog mjerenja u lipnju). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3.5 posto (prema lipanjskih 6.1 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2.1 posto drži Ivan Anušić (jednako kao i u lipnju).
Na petom je mjestu Miro Bulj s izborom od 1.9 posto (u lipnju 0.8 posto). Dalje slijedi Božo Petrov s izborom od 1.6 posto (prema lipanjskih 1.5 posto), te Marija Selak Raspudić s izborom od 1.5 posto (u lipnju 3.1 posto). Među 10 top političara još su ovi političari: Ivana Kekin i Dalija Orešković (obje po 1.4 posto izbora), te Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1.1 posto).
U posljednjih mjesec dana “dobitnici” na ljestvici pozitivnih političara su Andrej Plenković (+1,3 postotna boda), Miro Bulj (+1,1) i Zoran Milanović (+1 postotni bod).
Milorad Pupovac vratio se na treće mjesto najnegativnijih
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31.3 posto (u odnosu na 36.9 posto iz lipnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9 posto (isto kao i u lipnju). Na treće se mjesto vratio Milorad Pupovac s izborom od 6.1 posto (u lipnju 3.6 posto).
Pripreme za koncert Marka Perkovića Thompsona najvažnija tema u lipnju
Pripreme za koncert Marka Perkovića Thompsona najvažnija je tema u lipnju s izborom od 49.5 posto. Novi ratni sukob na Bliskom istoku (Izraela i SAD-a protiv Irana) najvažniji je događaj za 12 posto ispitanika. Za 11.8 posto ispitanika je najvažnija tema veliki i nagli skok temperatura/ljetni toplinski val, dok je za njih 11,5 posto to što je Hrvatska i dalje pri vrhu po visini inflacije i cijenama hrane u EU. Nastavak rata u Gazi, nepristajanje Izraela na ustupke u humanitarnom radu, kao i protivljenje Hrvatske reviziji odnosa EU s Izraelom je najvažnija tema za 3,3 posto građana. Iznad 1 posto izbora su sljedeće tri teme: repovi oko pojedinih prebrojavanja glasova, neobične odluke Ustavnog suda nakon lokalnih izbora (1.5 posto), neuspjeli pokušaji pregovora oko završetku rata u Ukrajini (1,2 posto), predsjednik Milanović predložio priznavanje Palestine (1.1 posto) i požar u okolici Omiša (1.1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 posto (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 posto) uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima ekskluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
