Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u srijedu je naredio obustavu suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), temeljem zakona koji je donio iranski parlament. Ova odluka uslijedila je nakon zračnih napada američkih i izraelskih snaga na ključna iranska nuklearna postrojenja, što će dodatno otežati rad inspektora IAEA-e u praćenju iranskog programa obogaćivanja uranija do gotovo vojne razine.
Naredba bez detalja
Iako je odluka o prekidu suradnje donesena, naredba predsjednika Pezeshkiana nije sadržavala precizne rokove ni konkretne upute o provedbi. Ipak, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi naznačio je u razgovoru za CBS News da je Teheran i dalje otvoren za dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Ne mislim da će se pregovori ponovno pokrenuti tako brzo,” rekao je Araghchi, komentirajući izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi razgovori mogli ponovno započeti već ovog tjedna. No dodao je:
„Vrata diplomacije nikada se neće potpuno zatvoriti.”
Sporazum iz 2015. i trenutne zalihe
Prema podacima Euronewsa, nuklearni sporazum iz 2015., potpisan uz posredovanje tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame, dopuštao je Iranu obogaćivanje uranija do 3,67% – razine prikladne za civilne potrebe, ali daleko ispod praga od 90% potrebnog za proizvodnju oružja.
Međutim, Iran je već obogatio uranij do 60%, što predstavlja tehnički korak do oružja, i posjeduje dovoljne zalihe za proizvodnju više nuklearnih bombi ako to odluči učiniti. Iako Teheran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, IAEA, zapadne obavještajne agencije i drugi izvori vjeruju da je Iran imao organizirani vojni program do 2003. godine.
IAEA: Iran bi mogao brzo obnoviti aktivnosti
Rafael Grossi, glavni direktor IAEA-e, izjavio je u intervjuu za CBS News da bi Iran mogao vrlo brzo nastaviti s obogaćivanjem uranija.
„Kapaciteti koje imaju i dalje postoje. Mogu imati… u roku od nekoliko mjeseci, rekao bih, nekoliko kaskada centrifuga koje se vrte i proizvode obogaćeni uranij,” kazao je Grossi.
„Ali kao što sam rekao, iskreno govoreći, ne može se tvrditi da je sve nestalo i da više ništa ne postoji.”
Trump: Sankcije bi se mogle ukinuti
U međuvremenu, bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju za Fox News da postoji mogućnost ukidanja sankcija Iranu, ako se ponašaju miroljubivo.
„Imamo sankcije. Ali ako učine ono što moraju, ako mogu biti mirni i ako nam pokažu da neće nanositi daljnju štetu, ukinuo bih ih, i to bi napravilo veliku razliku,” rekao je Trump.
Dodao je da je odbio iranski zahtjev za dozvolom obogaćivanja uranija tijekom pregovora, rekavši:
„Ne bih to dopustio.”
Opravdavajući vojne napade, dodao je: „Iran ne smije imati nuklearno oružje, a bili su tjednima udaljeni od toga.”
Napadi na ključna postrojenja
Dana 22. lipnja, Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli su koordinirane napade na tri najvažnija iranska nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan. Prema Trumpovim riječima, ti su objekti „potpuno uništeni”, a napadi su navodno „vratili iranski nuklearni program desetljećima unatrag”.
