Državni hidrometeorološki zavod izvijestio je kako se tijekom ovog tjedna očekuju temperature i do 36 stupnjeva Celzijusa. U takvim vremenskim uvjetima posebno su ugrožene skupine poput kroničnih bolesnika, djece i starijih osoba, koje je važno redovito podsjećati na unos tekućine, budući da im je osjećaj žeđi slabije izražen.
Vrlo visoke temperature mogu imati negativan utjecaj na zdravlje, a u iznimnim situacijama mogu dovesti i do toplinskog udara.
Tko je najizloženiji riziku toplinskog udara?
Kako za N1 Srbiju pojašnjava Hitna pomoć, toplinski udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hospitalizaciju i nastaje kada tijelo više ne uspijeva izbaciti višak topline.
U praksi se to najčešće događa kod pojedinaca koji su dulje izloženi visokim temperaturama, primjerice radnicima u pekarama ili starijim osobama koje žive same.
Dr. Ivana Stefanović, glasnogovornica Hitne pomoći, navodi: „To su uglavnom starije osobe koje žive na zadnjim katovima zgrada, pod ravnim krovovima, i koje u strahu od propuha ne koriste rashladne uređaje.“
Vrućine posebno opterećuju srce
Povišene temperature najviše utječu na rad srčanog mišića. Dr. Stefanović napominje da srce tada mora raditi pod većim opterećenjem kako bi održavalo tjelesnu temperaturu na stabilnih 37 stupnjeva. Ako se temperatura zraka ne snižava ni noću, može doći do iscrpljenosti organizma, što u težim slučajevima može završiti srčanim zastojem.
Zato je važno boraviti u rashlađenim prostorima. „Ako je vani 39 stupnjeva, nema razloga da u stanu ne održavamo ugodnu temperaturu“, naglašava dr. Stefanović.
Dodaje i: „Svi koji imaju srčane bolesti ne bi smjeli obavljati teže poslove u najtoplijem dijelu dana.“
Težim naporima za srčane bolesnike smatraju se aktivnosti poput nošenja tereta, penjanja uz stepenice ili uzbrdo.
Što treba izbjegavati pri visokim temperaturama?
Preporučuje se ograničiti boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, nositi laganu i svijetlu odjeću, pokrivala za glavu poput šešira ili kapa, te redovito unositi tekućinu.
Naša sugovornica podsjeća kako svi imamo refleks žeđi, no on je kod djece i starijih osoba slabiji, pa ih je potrebno poticati da piju vodu.
Kako pravilno unositi tekućinu?
Dr. Stefanović upozorava da nije cilj piti velike količine vode odjednom, već otprilike svakih pola sata popiti jednu čašu.
Navodi i primjer psihički oboljele osobe koja je, nakon brojnih upozorenja o važnosti hidratacije, u kratkom vremenu unijela osam litara vode te zbog tzv. trovanja vodom završila u bolnici bez svijesti.
„Vrlo je važno znati da kada smo žedni, treba piti vodu, limunadu zaslađenu medom, a nikako alkohol“, kaže dr. Stefanović.
Dodaje da konzumacija samo jednog piva na visokim temperaturama zahtijeva nadoknadu s dvije do tri čaše vode.
„Alkohol potiče pojačano izlučivanje tekućine. Pivo je užitak, a za zdravlje je potrebna voda, osobito mineralna, radi nadoknade elektrolita,“ ističe., prenosi N1.
