Nova, stroža pravila za odobravanje kredita, koja stupaju na snagu početkom srpnja, mnogima će dodatno otežati pristup kreditima. Istražili smo koje se promjene uvode u načinu izračuna kreditne sposobnosti te koga će najviše zahvatiti nove mjere Hrvatske narodne banke (HNB).
Povod za pooštravanje kriterija kreditiranja je snažan rast potrošačkih kredita. HNB ističe da je pogoršanje naplativosti gotovinskih nenamjenskih kredita već uočljivo, osobito kod onih koji su odobreni prije dvije do tri godine. Radi se o kreditima izdanim u vrijeme slabijeg kreditnog rasta, dok se njihova naplativost počela smanjivati upravo u razdoblju naglog povećanja dohodaka.
Što donose nova kreditna pravila
Za nestambene kredite propisano je da mjesečna rata ne smije premašiti 40 posto mjesečnog dohotka (DSTI omjer), a maksimalni rok otplate bit će ograničen na 10 godina.
Kod stambenih kredita, maksimalni omjer otplate i dohotka iznosi 45 posto. Osim toga, ukupna vrijednost kredita u odnosu na vrijednost nekretnine koja se koristi kao zalog ne smije prelaziti 90 posto.
Unutar tih ograničenja, banke će i dalje moći odobravati dio kredita izvan pravila: do 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita, ovisno o vlastitoj procjeni. U slučaju stambenih kredita, blaži kriteriji primjenjivat će se posebno na potrošače koji kreditom rješavaju vlastite stambene potrebe, prenosi Tportal.
Tko će biti najviše pogođen?
Nove mjere posebno će utjecati na građane s iznadprosječnim primanjima, dok su oni s nižim plaćama već ograničeni postojećim pravilima. Naime, banke pri određivanju kreditne sposobnosti moraju poštovati minimalne životne troškove koji su zaštićeni od ovrhe. Prema Ovršnom zakonu, postoji minimalni iznos mjesečnih primanja koji korisniku mora ostati nakon otplate kredita, a on se temelji na prosječnoj plaći u Hrvatskoj.
Ako netko prima plaću do visine prosječne plaće, mora mu ostati najmanje tri četvrtine primanja, što znači da se smije zadužiti najviše do jedne četvrtine prihoda.
Kod plaća iznad prosječne, minimalna životna osnovica iznosi dvije trećine prosječne plaće.
S obzirom na to da se za 2025. godinu kao referenca koristi prosječna plaća od 1302 eura (računato prema razdoblju od siječnja do kolovoza 2024.), prema Ovršnom zakonu, potrošač se smije zadužiti samo za iznos iznad 868 eura, piše N1.
