Novi napadi i nove žrtve i u Izraelu i u Iranu. Sukob se ne smiruje, a civili plaćaju najveću cijenu. Izrael se pohvalio da je preuzeo zračnu kontrolu i da je nadomak pobjede. Dok uzvraća projektilima, Iran preko SAD-a traži dogovor o primirju.
Bivši ministar obrane Ante Kotromanović gostovao je u emisiji RTL Danas, gdje je komentirao aktualnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Tko će prvi popustiti, Izrael ili Iran?
“Mislim, vrijeme će pokazati. Izrael je tehnički i tehnološki nadmoćnija zemlja definitivno od Irana. S druge strane, Iran je ogromna zemlja s ljudskim kapacitetom od oko 60 milijuna i oni su u zadnje vrijeme, u zadnjih desetak godina razvili značajno svoje sposobnosti. Međutim, politika danas nije normalna, ona je nesigurna. Tko i kada može odrediti kada će napasti jednu suverenu zemlju? Imali smo napade Amerike na Irak, isto pod prijetnjom nacionalne sigurnosti i kemijskog oružja, kojih nije bilo. Pa imamo prije tri godine napad Rusije na Ukrajinu, isto zbog neke prijetnje ulaska Ukrajine u NATO. Danas imamo ovu prijetnju i napade Izraela na Iran. Nema više pravila, nema razgovora.”
Jesu li to usporedive situacije?
“Vrlo slične. Napad na jednu suverenu zemlju. Stalna prijetnja nacionalne sigurnosti. Danas, kaže Izrael, to je prijetnja razvijanja nuklearnog oružja. O tome pričamo zadnjih 20 godina.”
Postoji li opasnost od širenja sukoba? Kolika je mogućnost izbijanja trećeg svjetskog rata?
“Ja mislim da danas, nažalost, gomila svjetskih i europskih lidera su pametne budale, koji su skloni potezanju oružja, kao što vidimo, nažalost, u zadnjih nekoliko godina. Ali se nadam i nekako mi se čini da još nismo došli do te granice da se stvarno uključuju sve zemlje. Iran nema nekakvu zemlju koja je baš boku uz njih. Oni imaju sjajnu suradnju s Iranom, sa Kinom, ali ne bi se te zemlje izložile nekakvim situacijama da krenu u ozbiljan zajednički napad.”
Ako se sukob produži, hoće li Izrael imati snage nastaviti rat, s obzirom na postojeće iscrpljenosti zbog sukoba s Hamasom?
“Definitivno su potrošili značajna sredstva i resurse, ali oni su ovu kampanju pripremali već dugo. Znali su da će se to dogoditi. Imali su definitivnu potporu, sigurnosnu i obavještajnu, na jedan način, a i tehnološku pomoć SAD-a. Moj dojam je da SAD nešto zna o tome, da je to možda bila jedna taktika Trumpa. Okej – mi smo pregovarali sa Iranom cijelo vrijeme, oni se baš nisu žurili, sad ćemo pusti malo Izraelce da im lupe po glavama, pa će se možda vratiti za stol.”
Jesu li Trumpove izjave vjerodostojne kada tvrdi da SAD nije sudjelovao?
“Rekao je da je spriječio napad na njihov glavnog šefa. Dakle, utjecali su.”
Kako se dogodilo da su Izraelci uspjeli toliko duboko infiltrirati u iranski teritorij? Je li to rezultat pomoći SAD-a ili isključivo sposobnosti Mossada?
“Ja mislim da je Mossad dosta moćan. To je meni sjajna priča za jedan dobar film. Oni su sigurno mjesece, ako ne godine, infiltrirtali unutra. Vidite da su oni jako bili precizni, odredili su točno mete, ubili su više njihovih zapovjednika, ključnih znanstvenika, točno su odraketirali stanove u kojima žive. Tako da oni imaju te sposobnosti i tu su vrlo moćni i jaki i kao takvi su možda najbolji na svijetu.”
Može li Iranove nuklearne komponente biti uništene?
“Ja mislim da ne. Više puta se to dešavalo kroz povijest i kroz cyber napade. Oni su vjerojatno značajno oštećeni, ali do kraja nisu uništeni. I sada Iran, vjerojatno uz značajnu potporu, možda djelomično i Rusije ili nekih drugih zemalja, će nastaviti možda taj razvoj nuklearnog oružja ako ne dođe do nekakvih novih rješenja, odnosno ako nekakvih dođe pregovora. Ali ključno je tko može odrediti koja zemlja može razvijati neko oružje? I sada jedan Iran koji ima 60 milijuna stanovnika ne može razvijati nekakvo oružje, jedan Izrael koji ima, ne znam, 7-8 milijuna stanovnika može imati nuklearno oružje. Koji su to kriteriji? Po kojim kriterijima mi živimo? Gdje je UN tu? Gdje su ta pravila nekakva? Bilo bi najbolje da ga nema nitko.”
Kako komentirate učinkovitost izraelske željezne kupole, s obzirom da se pokazala ranjivom?
“Ja sam mislio da će oni malo bolje to posložiti, s obzirom na to da smo imali prije nekoliko mjeseci također isto vrlo bitne, jake iranske udare na sam Tel Aviv. Oni su vjerojatno podigli taj veći nivo, ali, to je silina udara. Sto ili dvjesto raketa da se u jednom trenutku pošalje na jedan cilj, teško je to spriječiti. Vidjeli smo da dođe do preopterećenosti same mreže. I 10 posto je prošlo i napravilo značajnu štetu u nekolicini izraelskih gradova. Ali nisu oni precizni, oni ne gađaju vojne ciljeve kako to rade Izraelci. Ovo je više gdje padne, pa zato ima civilnih žrtava.”
Tko zapravo ima korist od ovog rata? Primjećujemo i promjenu percepcije prema premijeru Netanjahuu. Je li to njegova politička prilika?
“Vidjet ćemo što će se desiti. Vidjet ćemo hoće li taj rat završiti skoro. Hoće li Iran imati kapacitete nastaviti duže od 10 dana kako je Izrael procijenio da će to riješiti u 10 dana. Ako se rat nastavi sa žrtvama, ta popularnost će vrlo brzo pasti. Kao i nakon Hamasa, nakon bitke, već što je to bio genocid nad palestinskim stanovništvom na području Gaze.”
Kakva će biti američka uloga pod vodstvom Donalda Trumpa?
“Značajna. Ona može biti vrlo značajna. Mi smo vidjeli da su bili nekakvi pregovori između Irana i SAD-a, administracije. Ja sam se nadao da će to krenuti, deeskalacija sukoba na samom Bliskom istoku. Sada vidimo da je to krenulo u jednom potpuno krivom smjeru, ali njihova značajna uloga može biti u obuzdavanju Izraela, a kasnije u nekakvim pregovorima s Iranom, da se stvari nekako postave na svoje mjesto i da možemo imati mir tijekom godišnjeg odmora.”, piše N1.
