Ministar obrane Ivan Anušić predstavio je plan povratka obveznog vojnog roka uvođenjem temeljnog vojnog osposobljavanja, koje će biti sastavni dio Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Riječ je o odgovoru na sve izraženije sigurnosne prijetnje, hibridna djelovanja, kibernetičke napade te učestale prirodne nepogode.
Obuka će trajati dva mjeseca i provodit će se u Kninu, Slunju i Požegi. Planira se do pet naraštaja godišnje, s najviše 800 ročnika po naraštaju, odnosno do 4000 novaka godišnje. Osposobljavanje će biti obvezno za sve sposobne hrvatske državljane u dobi od 19 do 30 godina, dok će žene biti izuzete od obveze, ali će moći dragovoljno sudjelovati.
Ročnici će tijekom obuke primati neto plaću od 1100 eura. Služba će im se računati u radni staž, a poslodavci im neće smjeti dati otkaz. Osigurani su i plaćeni prijevoz, prehrana i dopusti. Završeni ročnici imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne i lokalne uprave pod jednakim uvjetima.
Po završetku osposobljavanja, ročnici ulaze u pričuvni sastav Oružanih snaga RH do navršene 55. godine života. Za sve one koji se ne odazovu, predviđene su kazne u iznosu od 250 do 1320 eura.
Za novake koji zbog moralnih ili vjerskih razloga imaju priziv savjesti i ne žele držati pušku u ruci, bit će organizirano civilno služenje vojnog roka u dvije kategorije. Prva uključuje boravak u vojarnama pod ingerencijom MUP-a, u trajanju od tri mjeseca, uz naknadu od 250 eura mjesečno. Druga kategorija predviđa služenje civilnog roka u jedinicama lokalne ili regionalne samouprave, u trajanju od četiri mjeseca, s radnim vremenom od osam sati dnevno i slobodnim vikendima.
Država će onima koji se odluče na vojnu karijeru subvencionirati stambene kredite i kamate kako bi lakše riješili stambeno pitanje.
Ministar Anušić istaknuo je kako novi sustav ima za cilj osigurati snažniju obrambenu spremnost i bolju povezanost građana s nacionalnom sigurnošću.
Osim najave obuke, Anušić je predstavio i ključne dokumente obrambenog sustava – Strategiju obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH. Strategija definira dugoročne smjernice razvoja obrambenih kapaciteta u skladu s NATO-om i Europskom unijom, uključujući nova područja poput kibernetike i svemira. Dokument predviđa povećanje izdvajanja za obranu s 2% BDP-a na 2,5% do 2027., odnosno 3% do 2030. godine.
Dugoročni plan razvoja OSRH do 2036. godine fokusira se na razvoj ključnih sposobnosti za odvraćanje i obranu, ravnomjeran tehnološki napredak te poboljšanje infrastrukture. Oba dokumenta trenutačno su upućena u e-savjetovanje i odražavaju aktualni sigurnosni i geostrateški kontekst., prenosi hrvatska danas
