Papa Lav XIV. prekinuo je šutnju. Samo dva mjeseca nakon izbora, nasljednik pape Franje uputio je povjerljivo pismo prelatu Fernandu Ocárizu, tražeći da se statut Opusa Dei uskladi s reformom Ad charisma tuendum iz 2022. godine. Taj zahtjev, kako piše El Cronista, potaknut je sumnjama u transparentnost organizacije i njenu prilagođenost novoj strukturi Rimske kurije., navodi RTL
U pismu, do kojeg su došli brojni vatikanski novinari, Opusu Dei daje se rok od šest mjeseci. Ukoliko novi statut ne stigne u Rim do prosinca, Sveta Stolica najavila je da će “poduzeti potrebne mjere”. U Madridu, Barceloni i Sevilli – gdje Opus Dei vodi škole i studentske domove – sve se češće čuje ista poruka: vrijeme je za promjene, inače slijedi gubitak utjecaja.
Što je Opus Dei?
Opus Dei je katolička organizacija koju je 1928. u Španjolskoj osnovao svećenik Josemaría Escrivá. Naziv na latinskom znači Djelo Božje, a temeljna ideja organizacije jest da vjernici mogu težiti svetosti živeći vjeru kroz svakodnevne aktivnosti – posao, obitelj i društveni život.
Većinu članova čine laici, dok manji dio čine svećenici. Članovi se razlikuju prema načinu života i razini uključenosti. Neki žive u obiteljima, dok drugi prakticiraju celibat i borave u centrima Opusa Dei.
Stroga pravila i poseban status
U strukturi Katoličke crkve Opus Dei ima poseban status – riječ je o osobnoj prelaturi, što znači da ne pripada nijednoj biskupiji, već izravno odgovara Papi. Organizacija djeluje u 68 zemalja, uključujući i Hrvatsku, gdje organizira duhovne i obrazovne aktivnosti.
Iako je Crkva službeno priznala Opus Dei, organizacija se godinama suočava s kritikama zbog zatvorenosti, strogih unutarnjih pravila i navodnog utjecaja unutar crkvenih i društvenih struktura. Opus Dei odbacuje takve optužbe, naglašavajući da im je cilj pomoći ljudima da prodube vjeru i budu odgovorni članovi društva.
Snažan udar s vrha Crkve
Novi Papa, Lav XIV., zahtijeva jasnije definiranje ovlasti prelata, jačanje zajedničkog odlučivanja i preciznije financijsko izvještavanje. Također traži posebno izvješće o ozbiljnim optužbama bivših članova u Španjolskoj i Argentini, koje uključuju prisilni rad i zlouporabu duhovnog autoriteta.
Iako potez pape Lava nije potpuno iznenađenje – njegov prethodnik Franjo je 2022. promijenio pravni status prelature i stavio je pod nadležnost Dikasterija za kler – novi zahtjevi predstavljaju snažan pritisak i signal da prilagodba neće biti samo formalna.
Izvori bliski Vatikanu tvrde da Papa Lav XIV. smatra prioritetom uvođenje jasnih protokola za zaštitu žrtava i provođenje vanjskih revizija, čime želi pojačati odgovornost i nadzor nad organizacijom.
Problematičan statut
Pisanje novog statuta bit će ozbiljan izazov. Opus Dei u mnogim zemljama vodi sveučilišta i upravlja znatnom imovinom. Svako smanjenje ovlasti prelata može utjecati na upravljanje resursima i narušiti hijerarhijski poredak. Organizacija tvrdi da zbog svoje posebnosti treba određenu razinu autonomije.
Na izvanrednom općem kongresu 29. travnja glasanje o prijedlogu novog statuta je odgođeno, navodno kako bi se “proširio dijalog”. Međutim, prema informacijama katoličkog tjednika Vida Nueva, Sveta Stolica već je odbacila tri prijedloga statuta koje je organizacija dostavila.
U svim slučajevima, Rim je inzistirao da se ozbiljni disciplinski slučajevi prepuštaju redovitim crkvenim sudovima, što konzervativni krugovi unutar Opusa Dei smatraju neprimjerenim uplitanjem u unutarnje poslove prelature.
