Generacija alfa suočena je s brojnim izazovima u obrazovanju, a stručnjaci i učitelji sve češće upozoravaju na probleme poput kratkog raspona pažnje, snažne ovisnosti o tehnologiji i manjka interesa za učenje.
Djeca rođena od početka 2010-ih do sredine 2020-ih ulaze u obrazovni sustav koji se znatno razlikuje od onoga koji je prošla generacija Z. Odrastajući u doba pandemije covida-19 i okruženi tehnologijom od najranije dobi, današnji učenici školuju se u okruženju gdje je digitalna tehnologija sveprisutna.
Na društvenim mrežama sve su češće rasprave među učiteljima i edukatorima o specifičnim izazovima koje generacija alfa donosi, osobito kada je riječ o njihovom odnosu prema učenju i tehnologiji.
Zabrinutost nije ograničena samo na društvene mreže. Prema izvješću Nacionalnog centra za obrazovne statistike SAD-a iz siječnja 2025., rezultati učenika četvrtih i osmih razreda u čitanju i matematici u brojnim državama pali su ispod nacionalnog prosjeka.
“Rezultati iz 2024. jasno pokazuju da učenici nisu na razini na kojoj bi trebali biti”, izjavila je povjerenica Peggy Carr.
Što konkretno zabrinjava učitelje?
Učiteljica Elizabeth McPherson, poznata na TikToku kao Ms. Mac, za Newsweek je izjavila:
“Primjećuje se velik pad uključenosti učenika i preuzimanja odgovornosti. Mnogi izgledaju nezainteresirano i odvojeno od vlastitog obrazovanja, i to nije samo stvar motivacije, već dublji, sustavni problem.”
Navela je i da učenici sve manje polažu ispite, a izostanci s nastave su sve češći:
“Kada učenici vide da mogu proći razred s minimalnim trudom i da kronično izostajanje nema posljedica, prestaju u tome vidjeti smisao, ni mentalno ni fizički nisu prisutni.”
Autor i bivši učitelj Matt Eicheldinger istaknuo je tri ključna trenutka u promjeni fokusa i angažmana kod učenika: masovna upotreba pametnih telefona, uvođenje uređaja za svakog učenika i povratak u škole nakon pandemije.
“Učenici nisu samo koristili telefone tijekom nastave, s njima su u školu unijeli i sve probleme društvenih mreža, uključujući online nasilje i anksioznost. To je dodatno opteretilo nastavnike, pedagoge i ravnatelje.”
TikTok edukator Gabe Dannebring, s više od milijun pratitelja, rekao je:
“Primjećujem da se generacija alfa teško koncentrira. Naviknuti su na stalnu stimulaciju putem tehnologije, pa im je teško dulje vrijeme biti usmjereni na zadatke.”
Također ističe porast anksioznosti:
“Nikada nisam vidio toliko napadaja panike kad učenici moraju prezentirati pred razredom.”
Tehnologija – i pomoć i prepreka
McPherson smatra da tehnologija snažno utječe na ovu generaciju:
“S jedne strane, djeca imaju neograničen pristup znanju, što je ogromna prednost. No s druge strane, ta dostupnost potiče želju za trenutnim rezultatima, što otežava prihvaćanje sporijih, zahtjevnijih procesa učenja.”
Dannebring dodaje:
“Učenici su navikli na brzu stimulaciju i nagrade putem mobitela. Klasična nastava, koja ide sporije i traži strpljenje, zbog toga im djeluje dosadno.”
Eicheldinger se osvrnuo i na uvođenje iPada za svakog učenika:
“U početku smo bili uzbuđeni jer je to omogućilo bolju organizaciju, lakšu komunikaciju s roditeljima, pristup internetu i raznim resursima… No uskoro smo shvatili da učenici ne mogu prestati igrati igrice ni dok traje nastava. Neki nisu mogli izdržati ni da ne dodiruju ekran, samo da listaju početni zaslon.”
Dodaje i da su učenici nerijetko provodili sate pred ekranima i izvan škole.
Utjecaj na čitanje i pisanje
Dannebring ističe kako algoritmi društvenih mreža djeci nude brz, zabavan i personaliziran sadržaj, što čitanje i pisanje čini manje privlačnima:
“Zadaci poput čitanja ili pisanja gube na privlačnosti.”
McPherson dodaje:
“Mnogi učenici ne vide vrijednost u čitanju i pisanju ako im to ne donosi izravnu korist. Intrinzična motivacija, ona koja nas tjera da učimo čak i kad je teško, sve je rjeđa.”
Što se može i mora mijenjati?
McPherson naglašava:
“Moramo vratiti odgovornost u školstvo. Ali i prilagoditi kurikulum i način na koji podučavamo. Ova generacija je drugačija. Stari modeli više ne funkcioniraju. Trebamo više nastave usmjerene na učenike, projekte, rasprave, simulacije, primjenu znanja u stvarnom životu.”
Eicheldinger pak ističe važnost razvoja medijske pismenosti:
“Učenici često prihvaćaju prvo što pročitaju, ili češće vide, kao istinu, iako se radi o mišljenju osobe koja možda uopće nije stručna za temu.”
Dannebring upozorava i na izazove koje donosi umjetna inteligencija:
“Neki učenici su toliko vješti u korištenju AI alata da učitelji ni ne znaju da su radovi u potpunosti napravljeni uz pomoć umjetne inteligencije. Tehnologija može biti moćan alat, ali i izazov s kojim se obrazovanje još nije u potpunosti nosilo.”
McPherson zaključuje:
“Ne trebamo odbaciti tradiciju, nego je prilagoditi. Vrijeme je da ponovno osmislimo kako škola izgleda, zajedno s učiteljima i učenicima, jer upravo su oni svakog dana u učionicama.”, prenosi Index.
