Višekratne boce za vodu – bilo da su izrađene od plastike, aluminija, stakla ili nehrđajućeg čelika – postale su jedan od predmeta koji simboliziraju ekološku osviještenost, a u posljednjem desetljeću prešle su put od gotovo nepoznatog do sveprisutnog proizvoda.
I dok se mnogi od nas svakodnevno oslanjaju na njih, većina ih ipak ne pere nakon svake upotrebe – unatoč tome što to redovito činimo s drugom kuhinjskom opremom poput pribora za jelo, čaša i tanjura koji dolaze u kontakt s našim ustima.
Jedan od razloga za to može biti pretpostavka da je voda iz slavine sterilna. No, prema riječima Primrose Freestone, izvanredne profesorice kliničke mikrobiologije na Sveučilištu u Leicesteru, to zapravo nije točno.
“Ono što izlazi iz slavine nije sterilno – prati se mikrobiološka sigurnost, odsutnost štetnih mikroorganizama, a ne sterilnost, odsutnost svih mikroorganizama. Čak ni flaširana voda, koja je danas znatno čišća nego prije, nije potpuno sterilna, ali je mikrobiološki sigurna”, kaže ona.
U jednoj studiji provedena je analiza vode iz slavine koja je prethodno prokuhana i time postala gotovo sterilna, a otkriveno je da je broj bakterija u bocama za odrasle s početnih 75.000 po mililitru narastao na 1 do 2 milijuna po mililitru tijekom 24 sata.
Većina mikroorganizama ne dolazi iz same vode, već od nas samih, tvrdi Aiden Taylor, predavač mikrobiologije na Sveučilištu u Readingu.
“Svaki put kad otpijete gutljaj iz boce, čak i ako je riječ o potpuno novoj boci koju nikad prije niste koristili, bakterije i slina iz vaših usta vraćaju se u bocu”, kaže on. “Tu su i bakterije s vaših ruku koje se prenose rukovanjem bocom. Sve su to načini na koje bakterije dospijevaju u bocu s vodom.”
Bakterije vole vlažna okruženja, a ako u bocu za vodu dodajete bilo što – bilo da je to kriška limuna ili proteinski napitak – ti nutrijenti dodatno ubrzavaju razmnožavanje bakterija. Iako će mnoge od tih bakterija biti one koje se već prirodno nalaze u vašem tijelu i ne uzrokuju štetu, to ne znači da nemaju potencijal da postanu štetne.
“U ustima nosimo različite vrste bakterija, ovisno o tome što smo jeli i drugim čimbenicima”, kaže Aiden. “Neke su dobre, neke loše, ali većina vjerojatno neće biti štetna.”
Ipak, neki ljudi možda imaju skrivenu infekciju u ustima, poput gingivitisa, a da toga nisu ni svjesni, što je dodatni razlog zašto nije preporučljivo dijeliti boce za vodu.
No, prava opasnost dolazi od bakterija povezanih s našim probavnim sustavom, poput E. coli, koja se lako širi lošom higijenom ruku.
Zaključak stručnjaka je jasan – višekratne boce za vodu treba redovito prati vrućom vodom i deterdžentom za posuđe.
“Ako imate vrlo jak imunološki sustav, vjerojatno se neko vrijeme možete provući bez posljedica”, kaže Freestone, “ali s vremenom će voda početi čudno mirisati, imati čudan okus i postati sluzava. To vam sigurno neće koristiti.”
Aiden dodaje kako, iako nam bakterije trebaju i nije nužno da sve uvijek bude sterilno, bocu za vodu ipak treba redovito prati. Što dulje ostavite bakterije da se razmnožavaju, to će ih više biti, sve dok ne stvore biofilm – sloj na unutarnjim stijenkama boce. A taj se sloj ne može ukloniti samo vodom, čak ni vrućom.
Koliko često znači „redovito“?
Freestone preporučuje oprezan pristup – bocu treba prati nakon svake druge upotrebe ili barem tri puta tjedno.
Ona kaže kako zbog toga više uopće ne koristi bocu za vodu.
Taylor je nešto ležerniji: “Kriv sam kao i većina ljudi – upravo gledam svoju bocu koju svakodnevno koristim i vjerojatno je nisam oprao već mjesec dana. Većina ljudi, ako u nju stavlja samo vodu, jednostavno je ponovno puni dok voda ne počne imati čudan okus.”
“Ne mora se prati svaki dan, ali idealno bi bilo temeljito je oprati barem jednom tjedno.” Naglašava kako je pravilno pranje ruku daleko važnije kada je riječ o sprječavanju infekcija.
Tri zlatna pravila
Za održavanje boce za vodu čistom i higijenski ispravnom, stručnjaci daju tri zlatna pravila:
U bocu stavljajte samo vodu. Ako dodate bilo što drugo, potičete rast bakterija i gljivica, koje će se nastaniti i kasnije biti teže za ukloniti.
Prilikom pranja potreban je mehanički pokret za uklanjanje biofilma: Najbolje je koristiti četku za boce ili perilicu posuđa. Ako to nije moguće, kombinacija vruće vode i sapuna može pomoći u odvajanju bakterija koje su se možda počele razvijati na unutarnjim stijenkama. Voda treba imati barem 60 °C jer ta temperatura ubija patogene bakterije. Protresite bocu, ostavite je da stoji najmanje 10 minuta, temeljito isperite i ostavite da se suši preko noći. (Sušenje je također antimikrobno.)
Koristite bocu od neobrađenog nehrđajućeg čelika ako je moguće: Bakterije se na njoj teže zadržavaju i stvaraju biofilm, dok se plastika znatno lakše “lijepi”. No, pripazite da boca iznutra nije obložena plastikom, što je ponekad slučaj s aluminijskim bocama., piše N1.