U ovotjednom podcastu na temu BiH koje se suočava sa, do sada najtežom političkom krizom, uloge međunarodne zajednice, EU, globalnog trgovinskog rata kao i o temama vezanim za geopolitički rašamon kojem svjedočimo, razgovarali smo sa zastupnikom u EU parlamentu, voditeljem izaslanstva EU parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, bivšim ministrom vanjskih i europskih poslova RH i potpredsjednikom Vlade, Davorom Ivom Stierom.
Na pitanje je li ovo napeto stanje u BiH za Hrvatsku sigurnosno najizazovniji trenutak od Domovinskog rata, Stier kaže:
-Cijela situacija se sigurnosno promijenila u Europi pa tako i u Hrvatskoj.Radi se o jednoj potpuno krivoj geopolitičkoj procjeni Banja Luke i jednim dijelom Srbije, jer su su mislili da će se dolaskom Trumpa otvoriti mogućnost realizacije revizionističke ambicije. Međutim, bio je to hladan tuš.” To je suzilo manevarski prostor Banja Luke, kao i sama dinamika, gdje je Dodik izbačen iz politike., kazao je
Na konstataciju da Dodik, unatoč tjeralici izlazi i vraća se iz/u BiH kako hoće, te na pitanje – koliko su državne institucije i međunarodna zajednica uopće voljne provoditi zakonske mjere protiv političara poput njega, Stier odgovara:
-Mislim da su službe u BiH procijenile da bi moglo doći doći do incidenta prilikom uhićenja i želio se izbjeći takav scenarij koji bi dodatno eskalirao situaciju. Definitivno Dodik više nije u istoj poziciji, njegovo djelovanje i karijera više je dio prošlosti. Sam se doveo u tu situaciju krivom procjenom…
Na pitanje kako tumači da su zbog Dodikove retorike odcjepljenja RS-a, njegovog inata prema međunarodnim institucijama, SAD i Velika Britanija već ranije uvele sankcije dok se EU samo zadržala na upozorenjima i mogućim ekonomskim sankcijama, Stier odgovara:
- Ova upozorenja EU su zapravo boljka u sustavu donošenja odluka EU.Po tom pitanju uvođenja sankcija mora postojati konsenzus, a Mađarska je već rekla da neće uvesti sankcije.EU je morala ranije reagirati. NATO je reagirao i jasno dao do znanja da je prisutan.
Na upit, treba li raditi reviziju Daytonskog sporazuma koji je činjenično donio mir, ali i probleme za Hrvate u BiH, Stier kaže:
-Ima tu različitih pogleda. Od onih koji traže manje promjene, do onih koji bi željeli novi Dayton, samo pitanje je ima li zrelosti političkih čimbenika da dođe do nekog rješenja.Bitniji je izborni zakon i on je ponovno na dnevnom redu kako bi se to pitanje što prije riješilo. Ono što ne traži neke velike promjene je Europski put BiH., kazao je Stier
Na konstataciju- Nakon što je Hrvatska potpisala Deklaraciju o jačanju obrambene suradnje sa Albanijiom i Kosovom koja je u Beogradu ocijenjena kao provokacija, Srbija i Mađarska potpisale su sporazum o suradnji u području obrane. Tu su i inicijative koje stižu iz Crne Gore da se potpiše vojno -tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom te na pitanje- Je li to samo retorika, odgovor na hrvatski potez ili se ipak radi o nečem drugom, Stier pojašnjava:
-Na tom prostoru koji se u EU žargonu naziva Zapadni Balkan imamo šest država koje nisu članice EU.Imamo jedan remetilački faktor, a to je koncept „srpskog sveta” kao jedne imitacije ruskog svijeta, a to znači stvaranje jedne sfere utjecaja. To je destabilizirajući faktor jer se kosi sa samom logikom europskog proširenja. Hrvatska i EU moraju bolje prepoznati tu cijelu situaciju.Srbija ili Beograd i danas je mišljenja da može voditi multivektorsku politiku koja znači da istovremeno žele imati odnos s EU, Amerikom, Rusijom i Kinom. Ako želite u EU, morate se opredijeliti da želite biti dio zapadnog svijeta, njegovih vrijednosti.Ima i u EU onih političara koji su počeli već davnih dana razvijati multivektorsku politiku, poput Orbana. Hrvatska je dobro učinila što je ojačala suradnju s Albanijom i Kosovom. Kroz to Hrvatska djeluje na prostoru JI Europe i onemogućava stvaranje hegemonističkog koncepta, poput srpskog sveta.
Na činjenicu kako svjedočimo crtanju karata- crtaju Mađari koji grade luku pored Trsta, crtaju i dalje Srbi, Talijani te upit što to govori, Stier odgovara:
-Slabljenjem europske ideje, slabljenjem ideje EU integracije, većom fragmentacijom EU pojavljuju se ponovno reditivi, što svakako nije dobro. Mi smo okruženi zemljama koje su povijesno imale pretenzije prema hrvatskim zemljama i zbog toga EU ostaje jedan dobar okvir gdje se mi možemo razvijati. Važno je da Italija ostane na europskoj ideji i svjesni smo da iredentičkih poriva, ali je bitno da se ne radikaliziraju.Imam osjećaj da postoje neke snage koje smatraju da bi Hrvatska bila snažnija, suverenija kad ne bi bili u EU ili kad bi se EU raspala. Mislim suprotno. Međunarodni poredak se mijenjao kroz povijest i svaki put se na Jugoistoku Europe rušio poredak.
Na konstataciju da su Rusi odbili Trumpov prijedlog za kraj rata te upit može li Trump okončati rat u Ukrajini, imajući i u vidu strateški odnos Kine i Rusije, Stier kaže:
– Trump je ubrzao neke procese, za sada još nije uspio i vidjet ćemo hoće li uspjeti. Ono što vidimo je da Amerika više ne percipira Rusiju kao što ju je percipirala za vrijeme hladnog rata. I tu postoji razlika u percepciji te prijetnje. Za Ukrajinu Rusija je egzistencijalna prijetnja. Za Europu je to ozbiljna prijetnja za europsku sigurnost. Za Ameriku je to sada regionalni sukob i traže od saveznika da se oni nose s time i da preuzmu odgovornost te da prekinu rat. Americi je u interesu da se sukob prekine jer žele sve svoje resurse posvetiti na jednu drugu geopolitičku dinamiku, a to je ta sigurnosna konkurencija s Kinom.
Na pitanje što je s ‘koalicijom voljnih”, što ista uopće znači, odnosno hoće li se fokusirati na mirovne misije ili to podrazumijeva ulazak europskih vojnika u Ukrajinu i izravnu konfrontaciju s Rusijom i gdje je Hrvatska u navedenom kontekstu, Stier odgovara:
– Hrvatska neće svoju vojsku slati u Ukrajinu. Francuska, Velika Britanija otvorile su pitanje mogućih mirovnih snaga, no da bi došlo do mirovinskih snaga treba doći do prekida rata. Europska unija nije stvorena da vodi ratove već kao mirotvorni projekt da zemlje članice ne ratuju više, ali u ovoj geopolitičkoj situaciji moramo se mijenjati.
Na upit kako komentira da je Marine le Pen osuđena zbog krađe EU novca, bijes europske krajnje desnice zbog presude te što uspon europske krajnje desnice znači za Europsku uniju, Stier kaže:
– Mislim da je krivo fokusirati se samo na simptome, a da se ne vide uzroci. Puno je pametnije čuti zašto su birači to učinili. Globalizacija je imala niz pozitivnih stvari, ali nije bilo sve dobro. Bilo je situacija koje se dovele do toga da su se zapadna Europa, Europa i SAD deindustrijalizirale jer je kapital tražio veći profit pa se išlo tamo gdje je jeftinija proizvodnja – prema istoku. Prema istoku. Vi ne možete imati liberalnu demokraciju bez čvrste i zdrave srednje klase. Jedan značajan dio te klase je osiromašen i to generira ogromnu frustraciju kod njih koji traže da političke stranke to artikuliraju.
Vezano na uvođenje carina američke administracije, trgovinski globani rat te na upit- što zapravo Trump radi, radi li se o nekom dugoročnom potezu koji vodi deglobalizaciji, odnosno o tome da dolazi vrijeme suverenih država, Stier iznosi svoje viđenje:
– Trump je došao na vlast kao rezultat velike frustracije osiromašene srednje klase u Americi i obećao je to promijeniti, tako što će vratiti poizvodnju. On je počeo to već raditi u prvom mandatu kad je rekao – dosta je te globalizacije.Te carine kratkoročno će imati inflatorni efekt i ta srednja klasa neće biti zadovoljna, ali ovo je način na koji on postavlja stvari. Ono što se događa je da globalizaicja. Činjenica je da je SAD stvorio cijeli jedan sustav koji je globalizirao i sada ga razmontirava.