Ospice su visoko zarazna bolest uzrokovana virusom koji pripada porodici paramiksovirusa. Infekcija se prenosi respiratornim kapljicama i aerosolom – kihanjem, kašljem i govorom., piše index
EUROPA je prošle godine imala najveću epidemiju ospica od 1997. Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u 2024. zabilježeno je 127.350 potvrđenih slučajeva bolesti, što je otprilike dvostruko više nego 2023. Također je zabilježeno 38 smrtnih slučajeva.
“Ospice su se vratile i to je poziv na buđenje”, rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. “Bez visokih stopa cijepljenja, nema sigurnosti za zdravlje”, dodao je.
Epidemija ospica trenutno se širi i u SAD-u
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u toj je zemlji samo u 2025. zabilježen 301 potvrđeni slučaj s dva smrtna ishoda. Udio hospitaliziranih bio je najveći među djecom do 5 godina – 27%. Oko 95% oboljelih nije bilo cijepljeno.
Ospice se vraćaju i u Hrvatsku
Jedina prava zaštita od ospica je cijepljenje, i to s dvije doze, koje pružaju 97-postotnu zaštitu od zaraze i drastično ublažavaju simptome kod onih koji se zaraze unatoč cijepljenju.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je prije uvođenja cijepljenja 1968. godišnje prijavljivano do 20.000 oboljelih i do 180 umrlih (grafikon dolje).
Zadnjih godina obuhvat cjepivom MMR na nacionalnoj razini kreće se oko 90%, no razlike među županijama kreću se od slabih 79.6% u nekim južnim dijelovima Hrvatske do 97% u sjevernim. Budući da su ospice vrlo zarazne, za postizanje kolektivne zaštite koja može zaštititi i necijepljene potrebno je dosegnuti oko 95%. U HZJZ-u upozoravaju da su tzv. džepovi niske procijepljenosti podloga za izbijanje ponovnih epidemija.
Zadnji smrtni slučaj od ospica u RH prijavljen je 2004.
Žarišta u Europi
Europska podružnica WHO-a istaknula je nekoliko primjera područja na kojima postoji nedostatan cijepni obuhvat. U BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj stope procijepljenosti u posljednjih pet ili više godina bile su oko ili čak ispod 50%. Na primjer, 2023. godine BiH je prijavila stopu pokrivenosti od 55%, a Crna Gora 24% za prvu dozu, što su kritično niske razine. Rumunjska je imala najviše slučajeva ospica u Europi 2024., odnosno 30.692. U susjednoj BiH u 2024. prijavljeno je 7477 slučajeva, a epidemija se nastavlja i u 2025. pa je izgubila status zemlje bez endemskog širenja bolesti.
Nakon pada procijepljenosti u 2021. i 2020. u RH se u 2023. bilježi blagi porast, no obuhvati su i dalje niži nego u 2019., prije pandemije. Ako se ovaj negativni trend nastavi, ponovno bi nam se mogle dogoditi epidemije, upozorava HZJZ.
Cjepiva ne uzrokuju ospice
Neki protivnici cijepljenja tvrde da oslabljeni virusi ospica u cjepivu mogu uzrokovati bolest, no ta tvrdnja nije znanstveno potvrđena. Prema HZJZ-u, cijepni soj iz modernih cjepiva ne uzrokuje širenje bolesti, a slučajevi u Hrvatskoj zadnjih su godina svi bili izazvani divljim sojem.
Infektolog Goran Tešović kaže da su cjepiva protiv ospica u kontinuiranoj upotrebi posljednjih 60 godina.
“Imaju odličan sigurnosni profil koji je pokazan već u prelicencijskim studijama, koje su se sukladno tadašnjoj praksi provodile na, za suvremene kriterije, malom broju dobrovoljaca. Dugogodišnji nadzor nad nuspojavama nakon milijuna primijenjenih doza potvrdio je povoljne rezultate i danas možemo s apsolutnom sigurnošću tvrditi da su sva cjepiva protiv ospica koja se koriste u nacionalnim imunizacijskim programima visokog sigurnosnog profila.
U vrlo malog broja, najčešće nakon prve doze, pojavit će se 7 do 10 dana nakon cijepljenja blaga vrućica i rijedak osip. Spomenuta nuspojava, koju nazivamo postvakcinalnim ospicama, nestaje za dva dana ne ostavljajući nikakve posljedice, a virus se ne širi na okolinu”, tumači Tešović.
Što su ospice?
Ospice su visoko zarazna bolest uzrokovana virusom koji pripada porodici paramiksovirusa. Infekcija se prenosi respiratornim kapljicama i aerosolom – kihanjem, kašljem i govorom.
Tešović kaže da bolest počinje simptomima prehlade, konjunktivitisom i vrućicom, da bi se nakon tri dana razvio osip koji se širi iduća tri dana, nakon čega počinje blijedjeti, a bolesnik postaje afebrilan.
“Obično se nastavlja promukli kašalj koji traje danima. Kod malog broja bolesnika, jednog na stotinu ili tisuću, javljaju se tzv. primarne komplikacije, u koje spadaju upala mozga i upala pluća. Trajne posljedice ospica mogu uključivati oštećenje vida, slušne smetnje, neurološke poremećaje i smanjenje mentalnih sposobnosti”, pojašnjava.