Pedeset posto muškaraca kod nas smatra da je prihvatljivo kontrolirati ženine financije, a njih 54 posto misli da su žene, ako privatno dijele intimne slike, barem djelomično odgovorne ako se slika podijeli online bez njihova pristanka – pokazuje novo europsko istraživanje Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), koje je povodom Međunarodnog dana žena predstavio zastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za novu strategiju rodne ravnopravnosti Marko Vešligaj.
Zaključak istraživanja kaže kako je rodno utemeljeno nasilje i dalje prisutno, ozbiljno i nedovoljno prijavljeno u cijeloj EU. Podaci kažu kako je 31 posto žena u EU-u iskusilo fizičko i/ili seksualno nasilje, a za 57 posto žrtava nasilje je uzrokovalo zdravstvene posljedice – od fizičkih ozljeda do dugoročnih psiholoških trauma. Nadalje, jedna trećina žrtava doživjela je nasilje od više počinitelja.
Unatoč utjecaju pokreta #MeToo, 31 posto žrtava nikad nije otkrilo svoje iskustvo nikome u vrijeme istraživanja. Ono također ističe kako su žene s invaliditetom pod većim rizikom od nasilja nego one bez invaliditeta, dok se migrantice, LGBTQI osobe i romske žene suočavaju s dodatnim preprekama za prijavljivanje i pristup podršci.
U Hrvatskoj je svaka četvrta žena doživjela fizičko ili seksualno nasilje od svoje 15. godine, na milijun stanovnika događa se 6,5 femicida, svaka druga žena koja je doživjela nasilje trpi zdravstvene posljedice fizičkog i/ili seksualnog nasilja, a više od trećine žena nikome ne govori o nasilju koje su doživjele. Osim što polovica muškaraca u Hrvatskoj smatra da je prihvatljivo kontrolirati ženine financije, i da su žene koje privatno dijele svoje intimne slike barem djelomično odgovorne ako te slike osvanu online, njih 24 posto barem dio krivice svaljuje na ženu i ako ona doživi seksualno nasilje dok je pod utjecajem alkohola ili droga. Svaki peti muškarac u Hrvatskoj, također, misli da žene često izmišljaju ili pretjeruju s optužbama za zlostavljanje ili silovanje.
EU je poduzela značajne korake u borbi protiv nasilja nad ženama, i to prvenstveno Direktivom o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te pristupanjem EU-a Istanbulskoj konvenciji (2023.). Unatoč tome, pet država članica – Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka – još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju, a implementacija direktive tek je u tijeku.
Za žene koje doživljavaju nasilje, pristup uslugama podrške je ključan, ali novi europski podaci o nasilju pokazuje da su skloništa daleko ispod razine preporučene u Istanbulskoj konvenciji, s tim da samo sedam država članica zadovoljava minimalni zahtjev jednog kreveta na 10.000 stanovnika, a samo sedam država članica pruža dovoljno centara za savjetovanje za žene, što je daleko ispod preporučenog broja jednog centra na 50.000 žena.
Ovo istraživanje otkriva i da zemlje s nižim rezultatima u području rodne ravnopravnosti obično imaju višu razinu društvene prihvatljivosti nasilja nad ženama. To sugerira da napredak u ravnopravnosti i napori u borbi protiv nasilja nad ženama moraju ići ruku pod ruku.
– Ključno je osigurati da borba protiv nasilja nad ženama ostane glavni prioritet za EU i sve njezine države članice. Prvi korak u tome je osvještavanje problema nasilja i promjena ustaljenih rodnih stereotipa koji nerijetko umanjuje značaj i dubinu ovog problema, rekao je Vešligaj. Nasilje nad ženama ima korijene u kontroli, dominaciji i nejednakostima, poručuje. Kako dodaje, još uvijek ne postoji kritična masa koja bi se istinski suprotstavila patrijarhatu.
– Jedno je donositi zakone, a drugo je u praksi primijeniti sve što u njima piše te osigurati adekvatne resurse za tu svrhu. Ali, borba ne prestaje, i to je jedan od razloga zašto ću se sutra pridružiti Noćnom maršu u Zagrebu, a pozivam sve građane/ke da učine isto, zaključio je Vešligaj., piše 24sata.
