Utorak, 18 veljače, 2025
No menu items!
NaslovnicaVijestiHrvatskaSpašava li Dabro lokalne čelnike Hrvatskih šuma dok prstom upire u Vučković...

Spašava li Dabro lokalne čelnike Hrvatskih šuma dok prstom upire u Vučković i Dujića?

I dok se svi kunu da su radili po pravilima, zdrav razum i elementarna matematika kazuju da su ekonomske štete veće nego li su mogle biti

Tijekom srpnja 2023. godine olujno je nevrijeme prouzročilo katastrofalne štete na šumama diljem Lijepe naše, a osobito su snažno pogođeni šumski ekosustavi hrasta lužnjaka na području Vukovarsko-srijemske županije.

Razmjeri šteta su ogromni. Ukupno je na cijelom području Republike Hrvatske stradalo okvirno 5 milijuna kubnih metara drva, a od toga samo na području Uprave šuma podružnice Vinkovci preko 2 milijuna m³. Usporedbe radi, samo ta vinkovačka uprava imala je godišnji etat 465.000 m³ (godišnja planska količina predviđena za sječu), što sugerira da su štete od snažnog vjetra na razini najmanje 5 narednih godina u drvnoj sirovini, kazuju podatci koje smo dobili na uvid.

“Od strane nadležnih institucija izostala je pravovremena reakcija te je cijeli postupak sanacije vrlo sporo rješavan i to sve u nepovoljnom ljetnom periodu kada drvna industrija ne radi pa nema kupaca, a trupci zbog visokog učešća vlage postaju kvarljiva roba”, rekao nam je domaći šumarski stručnjak, dobar poznavatelj situacije, koji je želio ostati anoniman.

Odgovornost je na višim instancama 

Danas se lome koplja oko krivnje za (ne)odluke nadležnih koje su uslijedile po prvim procjenama stanja. 

“Nadležno ministarstvo je trebalo narediti hitno zbrinjavanje drvnih sortimenata bez doznake, no umjesto toga izgubljeni su mjeseci u kojima su zaposlenici Hrvatskih šuma u vrlo teškim uvjetima obavljali poslove procjene, obilježavanja i dokumentiranja stanja”, rekao nam je naš izvor i dodao kako se boji da bi lokalni šumari mogli izvući deblji kraj, iako je odgovornost na višim instancama, smatra on., piše agroklub

Naime, tijekom sanacije naloženo je korištenje istih planskih sortimentnih tablica kao pri redovnim sječama pa je uslijed toga došlo do grešaka u klasiranju jer su u želji za ostvarivanjem plana zanemarivane greške koje su bitno utjecale na kvalitetu, pa je značajan dio robe klasiran samo prema promjerima trupaca i to u najviše i najskuplje furnirske klase (oznaka ‘FI’ i ‘FII’).

Zbog takvog načina rada ili krivog klasiranja drvnih sortimenata, drvna industrija nije prihvatila da se takva roba isporuči kroz dogovorene redovne godišnje količine temeljem višegodišnjih ugovora pa je to drvo završilo na javnim nadmetanjima.

“Naravno, ni na javnim nadmetanjima nije bilo zainteresiranih za kupnju te krivo klasirane robe, zbog činjenice da se roba kupljena na javnom nadmetanju ne može reklamirati”, kazuje naš sugovornik i dodaje da je posljedično, uslijed stajanja robe na pomoćnom stovarištu ista propadala jer su trupci preko ljeta ostali u šumi gdje je zbog vlage došlo do truljenja vanjskih dijelova, a i krenula zaraza hrastovom mušicom.

Propada više od 300.000 kubika najkvalitetnijih trupaca 

Procjene govore da danas propada više od 300.000 m³ trupaca klasiranih u F1 i F2 kvalitetu koji to nisu, odnosno koje potencijalni kupci vide kao krivo klasirane. To u praksi znači da taj trupac hrasta lužnjaka danas može postići cijenu tek od oko 100 €/m³, dok je prema planskom cjeniku njegova vrijednost pet puta veća – 500 €/m³.

Propalo je dakle i/ili krivo klasirano, prema riječima suguvornika, 120.000.000 milijuna eura drve mase, oko koje se danas lome koplja. Ta se vrijednost ‘povlači’ po papirima, a u praksi je nema. Oko tih se nula vrte kaznene prijave i istrage raznih tijela, između ostalog.

Temperatura je uzavrela jer ju netko mora otpisati, a taj vrući krumpir nitko ne želi, jer će isti biti označen kao krivac za gubitke desetaka milijuna eura!? 

Tko je kriv?

Sugovornik prstom pokazuje prema Ministarstvu poljoprivrede zbog izostanka hitne reakcije i izostanka naredbe za sanaciju bez doznake; odnosno izostanak dogovora Hrvatskih šuma i drvne industrije o hitnom zbrinjavanju i preradi viška hrastovih trupaca na tržištu.

Da je vrijeme novac, posebno je vidljivo i u ovom slučaju.

Jer svakim danom gubitak dodatno raste. Prema našem izvoru i Hrvatske šume nose svoj dio krivnje, one vezano za neispravno klasiranje i sporu isporuku. Sanaciju je valjalo odraditi brže i robu maknuti iz šume, te ju promptno preraditi da se u što većoj mjeri spasi sirovina.

Što sada?

Robu treba što prije deklasirati i hitno maknuti iz šume jer je postojeća količina trupaca na šumskoj cesti izvor zaraze i za preostalu šumu, savjetuje sugovornik i dodaje da će trenutnom dinamikom proći godine do potpunog iskorištavanja te drvne sirovine te nekoliko desetljeća do kompletne prirodne obnove hrastovih šuma uz značajne financijske izazove za Republiku Hrvatsku i Hrvatske šume.

I dok se svi kunu da su radili po pravilima, zdrav razum i elementarna matematika kazuju da su ekonomske štete veće nego li su mogle biti. 

Ostaje za vidjeti – hoće li i tko za njih odgovarati?

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE