U Mostu su se, prema Statutu, do kraja prošle godine trebali održati unutarstranački izbori, na kojima bi netko zamijenio Božu Petrova na mjestu predsjednika. Statut, naime, propisuje da mandat svih dužnosnika i tijela Mosta traje četiri godine, a oni su izabrani 20. prosinca 2020. Također, Statut zabranjuje Petrovu da se kandidira, u njemu se izričito navodi da “nitko ne može biti biran više od tri puta za predsjednika”, a on je na tu dužnost izabran 2012., kada je Most i osnovan, te još 2017. i 2020., piše glas slavonije
No izbora u Mostu 2024. nije bilo, a prije nego što će se oni dogoditi, bit će promijenjen Statut, i to tako da će se ukinuti limit prema kojem netko može biti predsjednik stranke najviše tri mandata. Dužnosnici Mosta s kojima smo razgovarali ističu da jednostavno nisu stigli pripremiti unutarstranačke izbore u godini u kojoj su održani parlamentarni, europski i predsjednički izbori. U identičnoj se situaciji našao i HDZ, ali premijer Andrej Plenković se, nakon pobjede na izborima za Sabor i Europski parlament, požurio iskoristiti momentum i sredinom srpnja mu je članstvo, kao jedinom kandidatu, potvrdilo mandat predsjednika stranke. I SDP je u 2024. odradio ciklus unutarstranačkih izbora i umjesto Peđe Grbina predsjednik je postao Siniša Hajdaš Dončić. Most se, pak, odlučio za prebacivanje svojih izbora na ovu godinu, a konzultirali su se, kažu u stranci, s Ministarstvom pravosuđa i uprave, koje im je reklo da to probijanje statutarnog roka neće biti problem ako izbori budu u prvoj polovini 2025. Tako će i biti, članovi Mosta će do lipnja izabrati novo vodstvo, ali prethodno će se morati sazvati Sabor kako bi se promijenio Statut, što je isključivo u nadležnosti tog tijela. U Mostu su zaključili da nije opravdano ograničavati broj mandata predsjedniku kojim je većina članova zadovoljna i zato će se Petrovu pravno omogućiti da se natječe za još četiri godine na čelu stranke. U prosincu 2020. za njega je glasovalo 412 od ukupno 580 članova (89,96 posto), a za njegova protukandidata Brunu Petrušića samo 46 članova (10,04 posto). Petrov, kako doznajemo, još nije donio odluku o novoj kandidaturi, ali u stranci to od njega očekuju.
S tim da se Most umnogome promijenio u razdoblju od kada je Petrov tako uvjerljivo pobijedio na unutarstranačkim izborima. Prije četiri godine je stranka, pojačana Marijom Selak Raspudić i Ninom Raspudićem, zabilježila vrlo solidan rezultat na parlamentarnim izborima, ali se u međuvremenu njih dvoje razišlo s Mostom, a Miro Bulj je nedavno podbacio u prvom krugu predsjedničkih izbora. Anketni rejting Mosta i dalje je stabilan, prema Crobarometru iz prosinca Most je s osam posto podrške uvjerljivo četvrta najpopularnija hrvatska stranka. No u okviru desnog dijela političkog spektra, u kojem je Most smješten proteklih nekoliko godina, vjerojatno slijedi političko preslagivanje. Domovinski pokret djeluje kao stranka na umoru i Ivan Penava će morati nešto poduzeti ako ga namjerava revitalizirati, svoje mjesto traži novi DOMiNO, koji se povezao s Hrvatskim suverenistima, nekadašnjim partnerima Mosta, a odjednom je politički uskrsnuo Tomislav Jonjić, koji je na izborima za predsjednika Republike dobio pet posto glasova i najavljuje nastavak političkog angažmana. Tu je onda i Marija Selak Raspudić, koja priprema lansiranje vlastite stranke, a ipak više naginje desnom centru nego desnici. Pred Petrovom, koji je već sada najdugovječniji politički lider u Hrvatskoj, bit će, dakle, zahtjevan posao ako ostane predsjednik Mosta.