HRVATSKA je prva u Europi po rastu cijena vina. U četiri godine poskupjelo je za čak 52 posto, pokazuju podaci Eurostata, a vjerojatno će se tako i nastaviti. Na Cipru je vino poskupjelo 48 posto, a u Mađarskoj 45 posto, piše Poslovni dnevnik.
Naša šira regija je prostor u kojem je vino poskupjelo najviše, pa su se tako na listi tako našle i Slovenija i Rumunjska u kojima je vino poskupjelo 32 posto u posljednje četiri godine.
Posebno zabrinjava to što je u Hrvatskoj vino poskupjelo čak sedam i pol puta više u odnosu na prosjek Europske unije gdje je u razdoblju između 2020. i 2024. poskupjelo sedam posto.
Očekuje se da će svjetska proizvodnja vina pasti na najnižu razinu od 1961.
Još nema podataka za prošlu godinu, ali podaci Financijske agencije govore da su 2023. hrvatski vinari imali jako dobru godinu. Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili neto dobit od 5,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141,6 posto, pokazuje analiza koju je objavila Fina. Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2023. godini poslovalo je 275 poduzetnika koji su imali 1542 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 1,9 posto.
Ti su poduzetnici lani ostvarili 141,9 milijuna eura ukupnih prihoda, što je rast od 12,9 posto u odnosu na godinu prije, a porasli su im i ukupni rashodi, za 9,9 posto, na 134,4 milijuna eura. S druge strane, Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) procjenjuje da će svjetska proizvodnja vina ove godine pasti na najnižu razinu od 1961. Kod 29 najvećih proizvođača vina, koji zajedno čine 85 posto svjetske proizvodnje, očekuje se pad od 227 do 235 milijuna hektolitara.
Samo manji dio zemalja može očekivati prosječnu ili iznadprosječnu proizvodnju vina
Očekuje se da će proizvodnja vina biti dva posto manja nego 2023. i 13 posto manja od prosjeka u posljednjih deset godina, prenijela je francuska novinska agencija AFP. “Kao i 2023., ekstremni ili netipični vremenski događaji imaju ključni utjecaj na globalnu proizvodnju, s ranim mrazovima, obilnim oborinama i dugotrajnom sušom koji dramatično utječu na produktivnost vinograda”, priopćila je organizacija.
Očekuje se da će se proizvodnja u Francuskoj, najvećem proizvođaču vina u 2023., ove godine smanjiti za 23 posto. U međuvremenu će se proizvodnja u Italiji donekle oporaviti i tako će oni vratiti prvo mjesto na ljestvici.
Skuplje su i cijene mlijeka i povrća, no tu ipak nismo prvi na europskoj ljestvici.
Inače, prema OIV-u, samo manji dio zemalja ove godine može očekivati prosječnu ili iznadprosječnu proizvodnju vina zbog povoljnijih vremenskih prilika. To su posebice SAD i nekoliko istočnoeuropskih zemalja, uključujući Mađarsku, Gruziju i Moldaviju., prenosi Index.