Diljem Hrvatske božićno vrijeme rezervirano je za blagoslov kuća i obitelji. Obično kreće od Štefanja i potraje do blagdana Sveta tri kralja. A prati ga i vječna rasprava: je li primjerena novčana zahvala za blagoslov, i ako jest, koliko bi trebala iznositi?
Najiščekivaniji gost nakon Božića krenuo je u svećeničku ophodnju.
Od istoka pa do juga za godišnji blagoslov doma priprema se cijela obitelj.
Znak križa, molitva, poruke iz Biblije, razgovor s ukućanima. Tradicionalan je to običaj koji svećenike povezuje sa župljanima.
“Za obitelji to na prvom mjestu znači susret. Susret je slika zajedništva, crkva je zajednica vjernika, pokazujući kako smo mi oslonac jedni drugima”, rekao je fra Roko Bedalov.
Vjernici to itekako prepoznaju. Jednom godišnje rado ga dočekuju.
“Da nam blagoslovi obitelj, susjede sve. Dođe, pomolimo se, razgovaramo, pita nas svećenik za neke probleme je li ima, porazgovara s nama, bude nam lijepo”, rekla je Matija Šimičić iz Hrastina.
U tradiciju je ušao i novčani dar. Vrijeme blagoslova stoga je često i vrijeme rasprava oko iznosa koji bi trebalo dati svećeniku.
“Damo koliko hoćemo, cijene nema, znači naš dobrovoljni prilog je koliko mi damo. Kreće se od 30 pa nadalje eura, pa sad kako tko. I dječicu darivamo”, rekla je Matija.
Svako dijete od župnika dobije i svetu sličicu te naljepnicu.
Po običaju lijepe ih iznad ulaznih vrata. Znak je to da je obitelj primila blagoslov.
“Uvijek nekako u našem razgovoru se i prisjetimo godine koja je za nama i zamolimo za blagoslov za ovu koja je pred nama, želeći da naši đaci budu još bolji, da naši radnici budu još vrijedniji i da uspije blagoslov koji nam je potreban u našem obiteljskom i poslovnom životu bude još bogatiji u godini koja je pred nama”, rekao je fra Roko Bedalov.
Sve vaše koje dolaze u ovu kuću nek čuva i blagoslovi Svemogući Bog, Otac i Sin i Duh Sveti. Amen.
Upravo blagoslov trebao bi biti i ostati temeljni smisao Božića. A taj smisao mjeri se srcem, a ne brojem novčanica., piše dnevnik.hr