Europske nacije raspravljaju o slanju trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, budući da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da neće poslati američke trupe, kazali su dužnosnici i diplomati.
Razgovori, koje vodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, objavio je Reuters, navodeći da neki dužnosnici razmatraju kako bi europske nacije mogle pružiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu, uključujući i kroz snage od desetaka tisuća vojnika na ukrajinskom tlu.
Velike europske nacije poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Britanije mogle bi činiti glavninu snaga, navode dužnosnici.
Analitičari ističu kako još uvijek nema jasnoće o tome hoće li potencijalna europska misija biti usmjerena na klasično mirovno čuvanje, poput nadzora prekida vatre, ili će imati ulogu snažnog odvraćanja od daljnjih ruskih napada. Dok talijanski dužnosnici naglašavaju mirovne operacije, francuski i ukrajinski izvori usredotočeni su na odvraćanje.
Spominje se brojka od 100.000 vojnika
Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija nekih pet do osam zemalja, rekao je ukrajinski dužnosnik upućen u neke od rasprava. Analitičari i dužnosnici dali su različite procjene veličine takvih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o samoj misiji.
Dok jedni spominju brojku od 40.000 vojnika, neki navode puno veće brojke. Prema shemi rotacije koja bi također uključivala postrojbe koje se pripremaju za razmještaj i rekonstituciju nakon razmještaja, oko 100.000 vojnika moglo bi biti uključeno u misiju u bilo kojem trenutku, rekao je Franz-Stefan Gady, austrijski bivši vojni planer.
On ističe da bi to značajno opteretilo europske kopnene snage, koje bi morale smanjiti druge misije poput onih na Balkanu.
Reagirao i Milanović
Na ove je napise reagirao i aktualni predsjednik Zoran Milanović. “Govorio sam i upozoravao. Ali, hrvatski ljudi ne moraju brinuti – dok sam ja predsjednik Republike, hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove!”, objavio je na Facebooku., piše N1