Najnovije vijesti iz svijeta pokazuju zabrinjavajući trend u razvijenim zemljama – sve više muškaraca ostaje bez djece, često protiv svoje volje.
Ova pojava posebno pogađa muškarce nižih primanja, što otvara nova pitanja o društvenoj nejednakosti i promjenama u obiteljskim strukturama.
Ekonomska nesigurnost kao ključni faktor
Istraživanja provedena u skandinavskim zemljama otkrila su šokantnu statistiku: Među muškarcima s najnižim primanjima, čak 72 posto njih nema djecu. Nasuprot tome, među najbogatijima taj postotak iznosi samo 11 posto. Ovaj jaz se tijekom posljednjih trideset godina produbio za gotovo 20 postotnih bodova.
Financijska nesigurnost ne utječe samo na mogućnost osnivanja obitelji, već i na sposobnost pronalaska partnera. Mnogi muškarci s nižim primanjima izvještavaju kako si ne mogu priuštiti izlaske i društveni život, što dodatno otežava pronalazak životne partnerice. Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend može dovesti do još većeg produbljivanja društvenih nejednakosti u budućim generacijama.
Društvene promjene mijenjaju obiteljsku dinamiku
Današnje društvo svjedoči značajnim promjenama u percepciji roditeljstva. Dok je nekad dijete bilo “kamen temeljac” odraslog života, danas se na roditeljstvo gleda kao na “završni kamen” – nešto što dolazi nakon ostvarenja drugih životnih ciljeva.
U Finskoj, koja je nekad bila poznata po uspješnim obiteljskim politikama, stopa fertiliteta pala je za trećinu od 2010. godine. Čak i uz darežljiv roditeljski dopust i pristupačnu skrb za djecu, mladi ljudi sve češće vide dijete kao dodatni izvor nesigurnosti u životu. Ovo pokazuje da sama financijska potpora nije dovoljna za rješavanje problema padajućeg nataliteta.
Obrazovni jaz i “kriza muškosti”
Posebno je zanimljiv fenomen “jaza u partnerstvu” koji se javlja zbog činjenice da žene u 70 posto zemalja svijeta postižu bolje obrazovne rezultate od muškaraca. U Europi, muškarci bez fakultetske diplome čine skupinu koja najvjerojatnije neće imati djecu.
Robin Hadley, koji je i sam prošao kroz iskustvo neželjenoga života bez djece, objašnjava kako je tek kasnije shvatio da su na njegovu situaciju utjecali brojni faktori: “Ekonomija, biologija, vrijeme događaja i izbor veza.” Njegovo iskustvo pokazuje kako osobne priče često kriju složene društvene probleme koji zahtijevaju sustavna rješenja.
Biološki sat nije samo žensko pitanje
Dok se tradicionalno o biološkom satu govori u kontekstu ženske plodnosti, zdravlje muške reproduktivne sposobnosti također opada s godinama. Istraživanja pokazuju da kvaliteta sperme značajno pada nakon 35. godine života, što je činjenica koja često ostaje zanemarena u javnom diskursu o plodnosti.
Nova uloga u društvu
Stručnjaci naglašavaju važnost prepoznavanja alternativnih oblika roditeljstva. Bihevioralni ekolozi koriste termin “aloroditeljstvo” – koncept prema kojem je tijekom evolucije dijete imalo više od desetak skrbnika.
Mnogi muškarci bez djece pronalaze ispunjenje u ulogama mentora, učitelja ili “zamjenskih djedova” u svojoj zajednici. Iako ovi odnosi nisu vidljivi u službenim statistikama, oni predstavljaju važan doprinos društvu i razvoju mladih generacija.
Putevi prema rješenju
Stručnjaci predlažu nekoliko ključnih koraka za rješavanje ovog problema:
- Bolje praćenje muške plodnosti kroz nacionalne statistike i stvaranje sveobuhvatnih baza podataka
- Razvoj programa koji potiču muškarce na aktivnije sudjelovanje u odgoju djece i promjenu tradicionalnih rodnih uloga
Trenutno samo jedan od sto muškaraca u EU-u uzima roditeljski dopust, dok kod žena taj omjer iznosi jedna od tri. Ovo ukazuje na potrebu za promjenom društvenih normi i očekivanja vezanih uz očinstvo.
Transformacija roditeljstva u digitalno doba
Vijesti o digitalnoj transformaciji društva donose dodatnu dimenziju ovom problemu. Sve više mladih ljudi provodi vrijeme u virtualnom svijetu, što može otežati stvaranje stvarnih međuljudskih veza. Stručnjaci upozoravaju da prekomjerno korištenje društvenih mreža i digitalne tehnologije može negativno utjecati na razvoj socijalnih vještina potrebnih za stvaranje i održavanje intimnih veza.
Društveni značaj nevidljive krize
Nedobrovoljni izostanak očinstva predstavlja značajan društveni problem koji zahtijeva pažnju javnosti i političara. Rješavanje ovog pitanja nije važno samo za pojedince koji se s njime suočavaju, već i za održivost društva u cjelini. Potreban je holistički pristup koji će uzeti u obzir ekonomske, društvene i psihološke aspekte ovog fenomena.
Dok se svijet suočava s demografskim promjenama i padom nataliteta, važno je razumjeti da iza statistika stoje stvarni ljudi sa stvarnim životnim pričama. Samo kroz bolje razumijevanje kompleksnosti ovog problema možemo razviti učinkovite strategije za njegovo rješavanje., prenosi N1