Koje su obveze Hrvatske u sklopu NATO-a? Trpi li nacionalna sigurnost zbog svađe Pantovčaka i Banskih dvora? Branko Hrg, državni tajnik u Ministarstvu obrane kaže kako ga je iznenadio stav predsjednika Milanovića, dok Arsen Bauk, predsjednik saborskog Odbora za obranu, kaže kako Milanovićeva odluka nije iznenađenje. , piše HRT

Predsjednik Milanović odbio je potpisati suglasnost za slanje hrvatskih vojnika u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini rekavši da time štiti Hrvatsku od uplitanja u sukob. 

Premijer Plenković uzvraća da je to manipulacija jer je tim potezom samo zabranio slanje petorice časnika u Njemačku i da hrvatski vojnici neće ići na istočni front. 

Koje su obveze Hrvatske u sklopu NATO-a? Trpi li nacionalna sigurnost zbog svađe Pantovčaka i Banskih dvora? 

O tome su u večerašnjoj emisiji “Otvoreno” govorili Branko Hrg, državni tajnik u Ministarstvu obrane, Arsen Bauk, predsjednik saborskog Odbora za obranu, Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a i Nikola Grmoja, potpredsjednik Kluba zastupnika Mosta.

Arsen Bauk rekao je kako odluka predsjednika Milanovića nije iznenađujuća, te da nije siguran da bi prijedlog dobio natpolovičnu većinu, a kamoli dvotrećinsku, ako bi uopće i došlo u Hrvatski.

Bauk: Milanovićeva odluka nije iznenađenje

Kaže da je predsjednik već duže vrijeme iznosio stavove da hrvatski vojnici ne bi trebali ići u bilo kakve vrste vojne pomoći u rat u Ukrajini.

– Osim te odluke, on je izvijestio da je potpisao preostalih 12 odluka koje Vlada poslala i, to je negdje do 800 vojnika koji bi išli van, od toga oko 500 vojnika koji bi išli u granična područja s Rusijom. Prema tome, možemo govoriti o suglasnosti o 12 od 13 odluka, a možemo se zadržati i na ovoj jednoj koja nije iznenađenje, rekao je Bauk.

Hrg: Iznenadio me stav predsjednika Milanovića

Branko Hrg kaže kako se radi o časnicima i dočasnicima koji bi tamo trebali biti u stožeru koji prikuplja i organizira dolazak donacija i pomaže Ukrajini.

– Nikakva operacija klasičnog djelovanja vojske, nego čista logistika, rekao je Hrg.

Dodaje kako ga je iznenadio stav predsjednika Milanovića. 

– I nije samo mene. Zato što je predsjednik bio u srpnju u Washingtonu gdje je praktički prihvatio NATO-ove misije, među kojima je bila i ova. I mi smo smatrali, pripremajući ove odluke, da već imamo tu prethodnu suglasnost, da je ovo slanje odluke na prethodnu suglasnost, prethodno mišljenje, da je to samo forma. I baš nas je iznenadilo sada odbijanje. Tamo kad si na summitu prihvatio, a tamo predstavljaš Hrvatsku državu, znači tamo je mjesto gdje se trebaš tome usprotiviti, ako se tome protiviš, a ne sada, baš je to kontradiktorno, kazao je Hrg.

Hrebak: Mi smo “mali” i trebamo izabrati stranu

Hrebak kaže kako je sudjelovao na summitu u Washingtonu i da je bilo “lijepo”.

– Sjećam se da sam tada dao izjavu za jednu nacionalnu televiziju da mi je bilo ugodno vidjeti i predsjednika Sabora i predsjednika države. Ja sam bio tamo kao voditelj delegacije hrvatskog parlamenta u NATO parlamentarnoj skupštini. Na neki način smo se ponašali kao što bi se i trebali ponašati svi političari kada pređu granicu određene zemlje. Mi možemo u našoj Hrvatskoj imati različita mišljenja. Kada zastupamo Hrvatsku vani, onda bi svi trebali imati jednake stavove. Na istom mjestu u hrvatskom veleposlanstvu je organiziran jedan prijem gdje smo bili svi. Predsjednik države, predsjednik Sabora i svi bitni predstavnici institucija Hrvatske. Mi bismo htjeli biti za jednim velikim stolom, jesti i piti, a vi ćete počistiti kada se mi maknemo. Ne ide to tako, poručio je.

– Ako je obveza otići i poslati nekoliko časnika u Njemačku, da tamo budu kao logistička potpora, ne vidim što je tu sporno. 

Ali dobro, izborna je kampanja, ja se slažem i svjestan sam toga da su izbori blizu, ali baš ne bih volio da se mi uspoređujemo s Mađarskom, da Hrvatska i Mađarska jedine pružaju otpor. Pogotovo ne u ovom trenutku kada vidimo što se sve događa i koliko je taj sukob na globalnoj razini eskalirao. Mi se praktički nalazimo na rubu 3. svjetskog rata, a Hrvatska se tu ponaša, po meni, neozbiljno.

Mi smo mali, međutim, upravo baš zato što smo mali, trebamo izabrati stranu. Mi smo tu stranu izabrali onog dana kada smo ušli u NATO i mislim da se trebamo ponašati kao ozbiljna zemlja i kao ozbiljan partner, kazao je Hrebak.

Grmoja: Neozbiljno ponašanje Vlade

Grmoja smatra kako Hrvatska mora imati stav.

– Moramo imati zajedničku vanjsku politiku i ja tu vidim problem. Imamo situaciju da uistinu predsjednik nešto govori u domovini, a vani govori nešto drugo. Ono što je problem puno veći od ponašanja Milanovića koji vrlo vjerojatno je svjestan da su izbori pred vratima i mora povlačiti nekakve poteze koji su popularni u javnosti, ja postavljam pitanje što radi Plenković. Plenković se prije dva tjedna na izravno pitanje našeg kolege Bulja hoćemo li slati svoje vojnike u nekakve misije, dakle na istočni front, praktički ismijavao.

Umjesto da je već tada rekao da je naš plan sudjelovati i objasniti narodu o kakvoj se inicijativi radi, govori Grmoja.

– Ništa od toga nismo čuli. Dakle, jedno jako neozbiljno ponašanje Vlade. Ovdje se radi o obuci i potpori, tako se zove, obuka i potpora. Mi ne znamo na koji način će se to izvoditi, što će sve biti. Ovo je aktivnije petljanje Hrvatske u sukob. Ne slažem se s ovim što kaže kolega Hrebak, da mi moramo svaku obavezu prihvatiti, ne moramo, rekao je Grmoja.

– Ispada da mi dajemo potporu ukrajinskoj vojsci, znači da se praktički naša vojska uključuje u taj oružani sukob, rekao je Grmoje.

Hrg je u nastavku kazao kako nam prijeti “sramoćenje hrvatske države”

– Ne mogu se složiti s kolegom Grmojom kad kaže da se radi neozbiljno. Ovo se ne radi neozbiljno. Ovo se radi točno po procedurama koje su propisane, poručio je Hrg.

Dodaje i kako su ljudi shvatili da se želi slati našu vojsku u Ukrajinu.

– To nije točno. To je laž. To je laž i to je manipulacija, rekao je.

Bauk je rekao kako Ukrajina nije članica NATO-saveza te kako mi nemamo obavezu braniti Ukrajinu. 

– Kad jednom bude, ako postane članica NATO-saveza, onda će to biti naša obaveza, poručuje Bauk.

Vojni rok u Hrvatskoj

Hrg tvrdi kako Milanović nije iz medija saznao o odgodi uvođenja vojnog roka.

– To nije istina. On zna sve što se događa u vojsci, kazao je.

– Od 1.1.2025. godine je Ministarstvo obrane spremno za provođenje temeljne vojne obuke, poručio je Hrg.

Hrebak je poručio kako je NATO je ozbiljan, veliki savez i mi imamo veliku sreću što smo dio tog velikog saveza. 

– Mi ne možemo, nismo takva zemlja, koja će glumiti neutralnost, a okruženi smo, “buretom baruta” koje može u svakom trenutku eksplodirati. Ljudi moji, pa da mi ostanemo sad sami, ne bi nam bilo jednostavno, poručio je.

– Skupo smo mi platili ovu slobodu danas, da bismo samo tako trivijalizirali tu slobodu koju danas imamo. I krvlju smo ju platili, zaključio je Hrebak.