Vrh vodenog vala Dunava ušao je u Hrvatsku u 2 sata ujutro. Izmjeren je najviši vodostaj od +708 cm. Idućih desetak sati očekuje se stagnacija vodostaja i zatim blago opadanje, rekao je Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda gostujući u emisiji “U mreži Prvog”.

Načelnik općine Draž Stipan Šašlin rekao je da je situacija pod kontrolom. Djelatnici Hrvatskih voda obilaze nasip od granice s Mađarskom pa sve do ušća Drave.

– Nasip je u izvanrednom stanju, pokošen, održavan, vodi se računa o svakom detalju i s velikom sigurnošću možemo reći da će ovaj vodeni val proći bez ikakvih posljedica, rekao je Šašlin u emisiji “U mreži Prvog”.

Šašlin: Nema panike ni razloga za zabrinutost

Očekuje se da će vrhunac vodenog vala biti na 710 cm. 

– Retencije koje imamo u Hrvatskoj, prije svega Kopački rit, značajno su utjecale na smanjenje vodostaja, rekao je Šašlin.

Naglasio je kako nema panike ni razloga za zabrinutost.

– Velikih broj naših stanovnika prošao je takve situacije s visokim vodostajem. Predstavnici Civilne zaštite i Crvenog križa su na raspolaganju i nastojimo pomoći  tim ljudima čim više. Kad se voda bude povlačila, trebat će isušivati prostore i tim ljudima će se pomoći, poručio je.

Novosel: Od sutra osjetnije opadanje vodostaja

Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda, rekao je da su nakon velike poplave 2013. nasipi dodatno ojačani. Kazao je kako vodostaj sigurno neće doseći 8 metara te da će samo dalje padati.

– Svi smo mogli odahnuti kad je protekle srijede vrh Dunava u Bratislavi dosegao pola metra niže nego što je bio 2013. Tada smo znali da i kod nas možemo očekivati 60-ak cm niži vodostaj i to se i ostvarilo, rekao je Novosel. 

U Budimpešti su vodostaji Dunava u tri dana pali za gotovo dva metra. Takav tempo se ne može očekivati na području Batine, ali već sutra ćemo osjetiti osjetnije opadanje vodostaja, intenzitetom pola metra na dan.

– Ako je danas 700 cm, već prekosutra vjerujem da ćemo za područje Batine ukidati izvanredne mjere obrane od poplave, rekao je Novosel.

Trut: U stalnom smo kontaktu sa stanovnicima, pružamo potrebnu pomoć

Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut naglasio je kako su pripreme počele vrlo rano. 

– Svi su opremljeni i prate što se događa. Aktivno rade stožeri civilne zaštite Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Prekjučer sam bio na terenu, idem i danas, rekao je Trut.

Vikend naselja Zeleni otok i Aljmaš na nebranjenomm području Dunava u doticaju su s vodom, a u neke je objekte i ušlo malo vode. U oba naselja ostalo je nekoliko obitelji. Ravnateljstvo Civilne zaštite i Crveni križ skrbe o njima, a posjetili su ih i psiholozi. 

U naseljima je i dvoje bolesnika, a Trut ističe da im se pruža sva potrebna pomoć.

– Potrebni su im i određeni aparati i lijekovi, koje oni imaju. U preventivnom slučaju dostavljen je i agregat za struju ako bi došlo do isključenja struje tako da mogu upogoniti aparate za disanje. U svakodnevnom su kontaktu s našim pripadnicima. Cijelo područje nadziremo dronovima, rekao je Trut.

Raste vodostaj Drave, izlila se na šetnicu u Osijeku

Osim Batine i Aljmaša kritični su i niži dijelovi grada Iloka i prigradsko naselje Šarengrad.

– Mi smo liniju obrane podigli na vodostaj iz 2013. na svim mjestima gdje je to moguće. Velike količine Dunava izlijevaju se u Kopački rit tako da na području nizvodno, Vukovar, Aljmaš, Ilok očekujemo dosta niže vodostaje nego smo očekivali prije 10 dana. Moguće da će samo neki izolirani objekti biti zahvaćeni. Sutra će vrh vodenog vala Dunava biti na Aljmašu, prekosutra u Vukovaru i u noći s petka na subotu u Iloku, rekao je Novosel.

U Hrvatskoj ima pet nizinskih retencija. Ukupni kapacitet tih retencija je oko dvije milijardi kubika.

– Ugrubo rečeno jedna Sava je milijardu kubnih metara. Mi de facto možemo staviti dvije Save i samim time znatno snižavamo vodostaje, rekao je Novosel.

Porastao je i vodostaj Drave.

– Do sutra ujutro na aljmaškom području vodostaj može porasti još 10-15 cm. Visok vodostaj Dunava radi uspor na Dravi, znači ona ne može normalno protjecati i samim time se podiže vodostaj na osječkom području. Jučer je bio početak izlijevanja na šetnicu, očekujemo nekih +400 cm. Nije to ništa spektakularno. Preporučujem građanima da se ipak ne hoda šetnicom, rekao je Novosel.

Osim na istoku Hrvatske, nova promjena vremena donijela je obilnu kišu u Dalmaciji. U dolini Neretve kod Opuzena palo je oko 90 litara kiše po četvornom metru i izazvalo poplave na pojedinim mjestima.

– Situacija se s prestankom kiše poboljšava. U zadnje vrijeme imamo najviše problema s bujičnim i urbanim poplavama, na lokalnom nivou. U kratko vrijeme padne velika količina kiše, voda se izlije iz korita, u samo pola sata se napravi šteta. Ne stignete ni reagirati. Nažalost, može se očekivati da će se takav trend nastaviti, rekao je Novosel.

Razorna ciklona Boris uzela više od 20 ljudskih života

Razorna ciklona Boris uzela je više od 20 ljudskih života u središnjoj Europi, a tisuće su ostali bez domova.

– Jedan od sastojaka je bio izuzetno topao Jadran i Sredozemno more. Svaki put kad su oni topli,isparava se više vodene pare. Ciklonalni vrtlog koji je nastao južno od Alpa, usred prodora hladnog arktičkog zraka, pokupio je veliku količinu te vodene pare na svojoj putanji. Ciklona Boris i njegovi ostaci kasnije su imali jednu zanimljivu karakteristiku, a to je bila povratna putanja natrag prema Sredozemlju. Takve situacije se ne događaju toliko često. Znači, ona se nakon dolaska na područje središnje Europe, Mađarske i Češke, vratila preko naših krajeva prema Italiji. I u svom finalu uzrokovala je poplave u sjevernim talijanskim regijama, objasnio je Ivan Güttler,  glavni ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda.

Ekstremi, kao što su toplinski valovi u atmosferi i moru, bit će češći i intenzivniji.

– Drugi tip vremenskih ekstrema kao što su oluje i ekstremne količine oborine, one se na području Europe i ostatka svijeta možda ne mijenjaju toliko u frekvenciji koliko u intenzitetu. Jedan stupanj topliji zrak sadrži i 7 posto više vodene pare. Mi idemo prema svijetu koji za će za nekoliko desetljeća biti tri stupnja topliji od prosjeka, ako ne ubrzamo sa zelenom tranzicijom, to znači da ćemo imati u atmosferi preko 2 posto više vodene pare nego što imamo danas ili prije 50 godina. Procjene su da 20 posto više vodene pare znači 20 posto intenzivnih oborinskih događaja, ne toliko u srednjim količinama oborine koliko i u najintenzivnijim, pojasnio je ravnatelj DHMZ-a.

Güttler: Jesen i zima topliji od prosjeka

Govoreći o prognozama za jesen i zimu, Güttler je kazao kako smo izašli iz faze El Niña te da ulazimo u La Niña fazu na području Tihog oceana što će malo smanjiti temperature.

– Do kraja tjedna, barem petka, imamo porast temperature na području Zagreba preko 20-25 Celzijevih stupnjeva, a onda u subotu nova promjena vremena. Ne očekujemo puno oborina, ali sigurno hladnije vrijeme, rekao je ravnatelj DHMZ-a.

Prognostički materijali, rekao je, ukazuju na to da ćemo imati jesen i zimu toplije od prosjeka.

– Vidjeli smo da unatoč takvim sezonskim prognozama mogu nam uletjeti tjedan dana, deset dana niže temperature, veće količine oborina, zaključio je.