Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina zaštite zdravlja djece i odraslih. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji definiran kalendar cijepljenja djece koji osigurava da djeca dobiju potrebne doze cjepiva u odgovarajućim životnim fazama.
Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina zaštite zdravlja djece i odraslih. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji definiran kalendar cijepljenja djece koji osigurava da djeca dobiju potrebne doze cjepiva u odgovarajućim životnim fazama.
Kalendar cijepljenja u Hrvatskoj definiran je zakonima i pravilnicima Ministarstva zdravstva, a sastoji se od obveznih i preporučenih cjepiva. Obvezna cjepiva su ona koja su zakonski propisana i koja svako dijete mora primiti, osim u iznimnim medicinskim slučajevima. Cjepiva su raspoređena prema dobi djeteta, počevši već od prvih dana života, kako bi se osigurala maksimalna zaštita od bolesti koje su najopasnije u određenoj dobi.
Djeca se po kalendaru cijepljenja cijepe do osmog razreda osnovne škole što je oko 14 godina života. Prve doze nekih cjepiva daju se već u prvim danima života.
Kalendar cijepljenja djece u Hrvatskoj
U nastavku donosimo kalendar cijepljenja djece u Hrvatskoj po razdobljima života:
1. Cijepljenje prije prve godine života
Prvo cijepljenje se provodi u prvim mjesecima života.
Prvo na redu je BCG (Bacillus Calmette-Guérin) cjepivo čija se prva doza daje odmah po rođenju, obično unutar prvih 48 sati života. Pokriva tuberkulozu, posebno teške oblike kao što su tuberkulozni meningitis i diseminirana tuberkuloza. Novorođenčad su posebno ranjiva na tuberkulozu, a rano cijepljenje osigurava zaštitu u najkritičnijem razdoblju.
U tom periodu daje se i cjepivo za hepatitis B, odmah po rođenju, dok se druge dvije doze daju u dobi od dva mjeseca i šest mjeseci. Ovo cjepivo pokriva hepatitis B, virusnu bolest koja može izazvati ozbiljna oštećenja jetre, uključujući cirozu i rak jetre.
Hepatitis B može se prenijeti s majke na dijete tijekom porođaja, pa je rano cijepljenje ključno za sprječavanje prijenosa infekcije.
U kalendaru cijepljenja djece se do prve godine daje i DTPa-IPV-Hib-HBV (heksavalentno cjepivo).
Prva doza se daje u dobi od dva mjeseca, druga doza u četiri mjeseca, a treća u šest mjeseci. Pokriva difteriju, tetanus, hripavac (pertusis), dječju paralizu (poliomijelitis), Haemophilus influenzae tip b i hepatitis B. Prve mjesece života obilježava slaba imunosna otpornost, pa su djeca posebno osjetljiva na ove bolesti.
Cijepljenje u ovoj dobi omogućava stvaranje osnovne zaštite.
Do navršene prve godine daje se i PCV (pneumokokno cjepivo) i to prva doza u dva mjeseca, druga u četiri mjeseca, a treća u 12 mjeseci. Pokriva pneumokokne infekcije koje mogu uzrokovati meningitis, upalu pluća, sepsu i otitis media.
Pneumokokne bolesti mogu imati ozbiljne posljedice kod male djece, a ranim cijepljenjem smanjuje se rizik od teških infekcija.
2. Cijepljenje u drugoj godini života
Krajem prve godine života djeca se cijepe s MMR cjepivom (ospice, zaušnjaci, rubeola). Prva doza u dobi od 12 mjeseci, druga doza u sedmoj godini života.
Ovo cjepivo pokriva ospice, zaušnjake i rubeolu, tri visoko zarazne virusne bolesti koje mogu izazvati ozbiljne komplikacije. Inače, do prve godine života djeteta se antitijela dobivena od majke mogu smanjiti, pa je cijepljenje u 12 mjesecu života idealno za osiguravanje zaštite.
3. Cijepljenje prije polaska u školu
Po kalendaru cijepljenja djece prije polaska u školu djeca dobivaju i tetravalentno cjepivo DTPa-IPV u dobi od 5 do 6 godina. Ovo cjepivo pokriva difteriju, tetanus, hripavac (pertusis) i dječju paralizu (poliomijelitis).
Ovo je doba kada se djeca izlažu većim skupinama u školi, pa je pojačanje imuniteta ključno za sprječavanje širenja bolesti.
4. Cijepljenje tijekom osnovne škole
U ovom periodu sijedi docjepljivanje DTPa-IPV, MMR i to u dobi od 7 godina. Time se pokrivaju ospice, zaušnjaci, rubeola (druga doza), difterija, tetanus, hripavac, dječja paraliza.
U dobi od 9 godina se za djevojčice i dječake daje cjepivo protiv HPV-a (humani papiloma virus) kako bi se spriječile infekcije koje mogu uzrokovati rak vrata maternice, anusa, penisa i grla.
Cijepljenje se provodi prije izloženosti virusu, što je ključno za sprječavanje budućih infekcija i karcinoma.
Tijekom škole, oko šestog razreda se provjerava i cijepni status za hepatitis B i nadoknada propuštenih cijepljenja prema potrebi. U osmom razredu, oko 14. godine života se daje DI-TE pro adultis (Td) ili dTap + POLIO (IPV) ili kombinirano dT-IPV cjepivo.
Kod ovih se cjepiva preporučuje docjepljivanje svakih 10 godina.
Sigurnost cjepiva kod djece
Sigurnost cjepiva jedan je od najvažnijih aspekata svakog programa imunizacije. U Hrvatskoj, sva cjepiva koja su uključena u kalendar cijepljenja djece prolaze rigorozna testiranja prije nego što budu odobrena za upotrebu.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prate sigurnost cjepiva kroz različite faze kliničkih ispitivanja, ali i nakon što cjepivo postane dostupno javnosti.
Prije nego što se cjepivo odobri za upotrebu, ono prolazi kroz nekoliko faza kliničkih ispitivanja. Konkretno, prije odobrenja prolazi kroz tri faze kliničkih ispitivanja te se tek tada podnosi zahtjev za odobrenje cjepiva.
U početnim fazama se cjepivo testira u laboratorijskim uvjetima i na životinjama, nakon toga na manjoj skupini ljudi (do 100), a kasnije na tisućama ljudi kako bi se procijenila njegova sigurnost i učinkovitost. U obzir se uzimaju sve moguće nuspojave, a cjepivo mora pokazati visoku razinu sigurnosti prije nego što se odobri za široku primjenu.
Nakon što je odobreno cjepivo se neprestano prati, odnosno, prate se njegove nuspojave i sigurnost u populaciji. Čak i nakon što je cjepivo odobreno, proizvođači su dužni provoditi daljnja istraživanja kako bi osigurali dugoročnu sigurnost za korisnike.
Uz sve to, nerijetko se provode istraživanja nezavisnih istraživača i institucija.
Nuspojave cijepljenja djece
Kao i kod svih medicinskih proizvoda, i kod cjepiva mogu se pojaviti nuspojave. Najčešće nuspojave cjepiva uključuju blage reakcije poput crvenila i otekline na mjestu uboda, povišene temperature i razdražljivosti.
Ove reakcije su obično blage i prolazne, a ozbiljnije nuspojave su vrlo rijetke. Hrvatski zdravstveni sustav pažljivo prati sve prijavljene nuspojave kroz sustav nadzora, što omogućava brzu reakciju u slučaju bilo kakvih problema.
Unatoč dokazanoj sigurnosti cjepiva, još uvijek postoje mnogi mitovi i zablude o njihovoj upotrebi. Jedan od najraširenijih mitova je povezanost cijepljenja s autizmom, koji je započeo nakon diskreditirane studije iz 1998. godine. Brojne naknadne studije nisu pronašle nikakvu povezanost između cjepiva i autizma.
Također, mnogi roditelji brinu da previše cjepiva može “opterećivati” djetetov imunološki sustav, no istraživanja pokazuju da dječji imunološki sustav može istovremeno obraditi brojne antigene iz različitih cjepiva bez ikakvih problema.
Cijepljenje prema kalendaru cijepljenja djece ključno je za zaštitu dječjeg zdravlja i sprečavanje širenja zaraznih bolesti. U Hrvatskoj, ovaj kalendar pažljivo je osmišljen kako bi osigurao da djeca dobiju optimalnu zaštitu u najkritičnijim fazama razvoja.
Sigurnost cjepiva rigorozno se prati, a nuspojave su rijetke., piše N1.