Skoro pa savršena turistička sezona. Strani turisti potrošili 600 milijuna eura više nego lani

Skoro pa savršena turistička sezona. Strani turisti potrošili 600 milijuna eura više nego lani

Donosimo najzanimljivije fobije, seksualne fetiše i običaje iz cijeloga svijeta. Provjerite kakav je stav tijekom povijesti bio prema djevičanstvu, muškosti i seksu općenito

Inače, od početka godine najposjećenije su bile Istarska (4,2 milijuna turista) i Splitsko-dalmatinska županija (3,2 milijuna), te Kvarner s 2,6 milijuna gostiju

Iako su prvu polovicu ljeta obilježili minusi, sezona je za ministra turizma “skoro pa idealna”. Predsezona je bila rekordno dobra, a od početka godine do kraja kolovoza turista je ukupno bilo 16,9 milijuna i četiri posto više nego lani, dok je s 89,4 milijuna noćenja ostvaren plus od jedan posto. Spasonosni kolovoz je, pritom, donio 265.000 gostiju više nego lanjski osmi mjesec, čime je srpanjski minus od 155.000 turista popeglan, a dva najturističkija mjeseca u godini na kraju okončana s plusom od 110.000 gostiju., piše večernji list

Izvansezona mjerilo uspjeha

– Mjerilo uspjeha su upravo pred i posezona, u srpnju i kolovozu, osim na kontinentu, praktički i nema prostora za rast. Ne želimo se dovesti u situaciju da turizam ugrozi kvalitetu života lokalnog stanovništva, kao što je slučaj u nekim talijanskim, španjolskim… destinacijama gdje se danas prosvjeduje protiv prekomjernog turizma – kaže ministar turizma Tonči Glavina. Nezadovoljstvo vlasnika apartmana i ugostitelja koji su se u srpnju žalili da su prazni objašnjava “hiperinflacijom ponude smještaja”, ali i rastom broja restorana.

– Puno govore podaci o popunjenosti. Recimo, 8. kolovoza, kada je u zemlji bilo najviše gostiju, hoteli su bili popunjeni 95 posto, kampovi 89, a smještaj u domaćinstvima 72 posto. Tijekom srpnja i kolovoza, pak, popunjenost privatnog smještaja pala je na svega 62 posto. To je jednostavno neodrživo – kaže ministar Glavina i dodaje da je u turizmu trenutačno 250.000 kreveta više nego 2019.

– To je rast od 15 posto, s tim da je najviše, čak 170.000 novih kreveta u nekomercijalnom smještaju, vikendicama i stanovima za odmor. U odnosu na lani, pak, novih je kreveta 67.000, od čega 27.000 u nekomercijalnom smještaju i 25.000 u objektima u domaćinstvu. Pritom, sve vrste smještaja bilježe pad popunjenosti prema lani, jedino su hoteli dva posto bolje popunjeni. Sve govori da su planovi upravljanja i razvoja turizma na razini destinacije itekako nužni. Vjerujem da će naše turističke destinacije u najvećem broju iskoristiti alate koje dobivaju Zakonom o turizmu. Za razliku od prije, nositelji lokalne vlasti sad će za svoje odluke imati konkretne stručne podloge i ne vjerujem da će se itko oglušiti ako one, recimo, pokazuju da je nekih kapaciteta previše. Vjerujem da je sustav dorastao reformi upravljanja turizmom i spreman za promjene. Da smo se u to upustili s nacionalne razine, reforma bi bila i neprovediva i nepoštena, podjednako prema turistički razvijenima i prema nerazvijenima. No, u reformu se ide sveobuhvatno, s nacionalne razine ćemo u fokus staviti izazove hiperinflacije ponude smještajnih kapaciteta, jer samo tako možemo osigurati održivost turizma. Dio prekobrojnih kapaciteta mora se staviti u dugoročni najam, a domaćine u privatnom smještaju odvojiti od rentijera – poručio je Glavina.

Ministar je, oko aktualnog prijedloga zakona u upravljanju zgradama, kazao da građani nisu kupovali stanove kako bi životni prostor dijelili s turistima, kojima je mjesto, kako je rekao, u turističkim zonama. Velikim izazovom smatra i nekomercijalni smještaj, koji se ne može regulirati turističkim zakonima jer ne služi iznajmljivanju, ali vjeruje da će to riješiti porez na nekretnine. Predviđen je, kazao je Glavina, velik raspon, u skladu sa specifičnostima svake destinacije, a iznosi će moći biti različiti ovisno praktički u kojoj se ulici nekretnina nalazi.

Kolovoz u plusu pet posto

Uz sve izazove koji predstoje, dobra je vijest da su ovogodišnji financijski pokazatelji, što je u konačnici i najvažnije, pozitivni. Prema predviđanjima HNB-a, ove će godine samo od stranih turista biti uprihođeno 15,2 milijarde eura, 600 milijuna eura više od lanjskih 14,6 milijardi. Ministar Glavina smatra da bi rast mogao biti i veći.

– Broj fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima u proteklih osam mjeseci porastao je za 5,5 posto prema lani, dok je njihova vrijednost porasla za 12 posto i premašila 5,4 milijarde eura – rekao je ministar i otkrio da je u tom razdoblju hrvatskim autocestama prošlo više od 53 milijuna vozila devet posto više nego prošle godine, brodovima Jadrolinije prevezeno je 9,6 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila što je rast od 2,4 posto, dok su zračne luke zabilježile veći promet u prosjeku 21 posto.

Inače, od početka godine najposjećenije su bile Istarska (4,2 milijuna turista) i Splitsko-dalmatinska županija (3,2 milijuna), te Kvarner s 2,6 milijuna gostiju. Najviše su noćenja tradicionalno ostvarili njemački gosti (17,7 milijuna), iako ih je bilo nešto manje nego lani, slijede Slovenci s 9,4 milijuna noćenja, te Austrijanci sa 6,6 milijuna. Domaćih je gostiju za osam mjeseci bilo 2,2 milijuna dolazaka i osam posto više nego lani, dok su s 10,8 milijuna noćenja ostvarili plus od jedan posto.

– Samo u kolovozu gostiju je bilo 4,9 milijuna i pet posto više nego lani. S 31,6 milijuna noćenja smo na razini lanjskog kolovoza – kazao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, i najavio kampanju za rani buking u listopadu, te novi štand HTZ-a na londonskom sajmu turizma u studenom.