Više od tri mjeseca prošlo je otkako je dužnost glavnog državnog odvjetnika preuzeo Ivan Turudić. Kakvo je stanje u DORH-u, što se događa u ključnim procesima i jesu li ostvarene najave kadrovskih promjena s početka mandata doznajte u razgovoru s njim u središnjem Dnevniku HTV-a.

O počecima rada u DORH-u i ravnatelju USKOK-a

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić preuzeo je dužnost krajem svibnja. Rekao je kakvo je stanje zatekao u DORH-u.

– Zadovoljan sam kako su me dočekali. Radi se o kolegicama i kolegama koje većinu njih poznajem niz godina. Zajedno smo radili, ja na mjestu suca, oni na mjestu zamjenika državnog odvjetnika. Kada sam dolazio, znao sam da ne dolazim ni u kakvu konformnu situaciju, da će trebati puno raditi. Dočekala me jedna složena i izazovna situacija te sam toga bio svjestan i prionuo poslu, rekao je Turudić.

Dolaskom na poziciju najavio je kadrovske promjene, a od zvučnijih imenovao je v.d ravnatelja USKOK-a. Govorio je o natječaju za ravnatelja.

– Sada su uvjeti za ravnatelja USKOK-a su u zakonu o državnom odvjetništvu prestrogi. Zamjenik glavnog državnog odvjetnika ima iste uvjete kao ravnatelj USKOK-a. Ravnatelj USKOK-a bi trebao imati iste uvjete kao predsjednik Županijskog suda pred kojim zastupa. Dakle, trebalo bi biti 12 godina. Kada se izmijeni zakon u tom pravcu, onda ćemo krenuti s imenovanjem ravnatelja. Sada radi v.d. ravnatelja i stvari funkcioniraju, istaknuo je glavni državni odvjetnik. 

Dodao je da će za natječaj trebati nekoliko mjeseci.

– Zato zakon poznaje institut vršitelja dužnosti, rekao je Turudić.

Gotovo pred godinu dana prilično je neslavno propao natječaj za ravnatelj USKOK-a – nitko se tada nije javio. Je li to zbog ovih uvjeta ili zbog nekog drugog razloga? Što ako se to opet dogodi?, upitala ga je novinarka Zrinka Grancarić, koja je s njim razgovarala uživo u središnjem Dnevniku HTV-a.

– Sigurno se neće dogoditi. To je glavni razlog zašto se nitko nije javio. Bilo je puno ljudi koji mogu biti dobri kandidati, a oni jednostavno nisu ispunjavali uvjete da bi se javili. Ako bi se javili, onda bi natječaj bio poništen ako ne bi bilo kandidata s uvjetima, rekao je Turudić.

O slučaju Agrokor

Puno je bilo negativnih kritika nakon što je propalo vještačenje u slučaju Agrokor. U to je uloženo puno rada i puno je uloženo novca. Na pitanje kako napreduje istraga oko  nezakonitog vještačenja u slučaju Velike Agrokor Turudić je rekao kako se tu ne radi o nekoj istrazi u smislu zakona o kaznenom postupku.

– Kada sam stupio na dužnost, rekao sam da ću se time pozabaviti i da ću pokušati dokučiti zašto je dano vještačenje vještaku koji nije zapravo zadovoljavao uvjete da je bio vještak. Prečitao sam svu moguću dokumentaciju. Pred nadležnim državnim odvjetništvom je kaznena prijava protiv nekoliko zamjenika glavnog državnog odvjetnika. To nadležno odvjetništvo će postupati u sklopu svojih ovlasti i vidjet ćemo je li je počinjeno eventualno kazneno djelo, je li počinjeno stegovno djelo. Uglavnom otkrit ćemo zašto i kako je došlo do toga da se predmet da vještaku koji nije  ispunjavao temeljne uvjete, pojasnio je Turudić.

Upitan je li se propitivala uloga Dinka Cvitana i Sani Ljubičić oko vještačenja Turudić je rekao kako je podnesena kaznena prijava u kojoj će biti odlučeno.

– O imenima sada nije potrebno govoriti, ali to ništa ne obvezuje. Ako je podnesena protiv dvoje osoba koje ste naveli, ona se može proširiti na deset drugih, a mogu biti i odbačene kaznene prijave protiv osoba koje ste naveli.

Rekao je kako je spreman pokrenuti stegovni postupak protiv Dinka Cvitana ako bude elemenata i sumnje da je počinjeno stegovno djelo.

Oko Agrokora je ugovoreno novo vještačenje, ovoga puta su to austrijski stručnjaci. Bit će ponovno za to izvojeno 650.000 eura. Turudić je rekao kada očekuje nalaze.

– Početkom sljedeće godine bi trebalo biti gotov nalaz i mišljenje austrijskog vještaka, naveo je.

Dodao je kako je ovo dobra prilika da se osvrne na prigovor zašto vještačenje nije povjereno hrvatskim sudskim vještacima.

– Javilo se 22 vještaka, oni nisu nikako pravna osoba. To su 22 vještaka od kojih je tek nekoliko radilo nekoliko vještačenja o kaznenim stvarima. Kada bi se oni mogli suglasiti na raspravi, a zasigurno se ne bi mogli suglasiti, oni nisu nastupali kao pravna osoba, nego kao 22 pojedinca. To bi bilo dalje odugovlačenje postupka i taj bi nalaz bilo jako teško braniti i na raspravi i u sudskom postupku. Barem da su nastupili kao neka organizacija, no oni su nastupali posebno, individualno. Nije se znalo tko bi što vještačio u tom ogromnom predmetu i zaista nisu ispunjavali uvjete da budu vještaci. Držim da su neosnovni njihovi prigovori da mi nismo dali hrvatskim vještacima. Valja napomenuti da su pitani i ekonomski fakulteti u Hrvatskoj. Nije baš slavna činjenica da su svi rekli da nemaju kapaciteta., piše HRT