Mali iznajmljivači bune se zbog prijedloga izmjene Zakona o apartmanima i iznajmljivanju istih turistima.
Iako veće destinacije stoje dobro, za dojam manjeg broja gostiju u manjim destinacijama logika i javnost kažu da su ih potjerale previsoke cijene. No naša turistička politika zaključuje – problem su apartmani, previše ih je.
Pa je država odlučila zabraniti nove apartmane. Neće ubuduće, čini se, svatko kome je baka ostavila garsonjeru moći u turizam. Iako je tvrdnja da su postojeći sigurni, uspaničili su se u udruzi malih iznajmljivača.
“Sedamdeset iznajmljivača me zove dnevno zabrinuti što će bit, a da ne govorim ljudi koji me zaustavljaju na ulici i pitaju šta se događa“, rekla je Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.
Kako je industrija i ostalo gospodarstvo na koljenima, ljudi su se u očaju uhvatili turizma.
“106.000 iznajmljivača na nivou republike Hrvatske, kad uzmemo neke obitelji, to je pola milijuna ljudi koji se bave iznajmljivanjem“, rekla je Marković.
Sve češće čujemo da naš turizam zapravo treba hotele, a ne apartmane. Znači li to ubuduće turistički kolač dijeliti samo velikim, bogatim ulagačima? I što je s velikim ulagačima u komercijalni privatni smještaj?
Mali iznajmljivači poručuju: država ne smije zakonski i porezno isto tretirati obitelj koja iznajmljuje jedan apartman i one koji kupuju deset stanova, pa i cijele zgrade za najam. Spremaju se u akciju.
“Plan nam je sada naći se na sastanku udruga, da mi iznesemo svoj plan i prijedlog prema Ministarstvu“, rekla je Marković.
Naravno, katkad turisti u stambenoj zgradi mogu biti prebučni, baš kao i domaće stanovništvo, ali većina gostiju je mirna.
“Mi spavamo, razgovaramo, uživamo u odmoru. Ne radimo probleme“, rekli su gosti.
Izmjene zakona stižu uskoro. A odluku o tome ima li previše smještajnih kapaciteta, i ima li zabrana novih apartmana, donijet će političari.
Na vile s bazenima, koje neki od njih imaju i iznajmljuju, nova ograničenja se – ne odnose.
Reporterka Dnevnika Nove TV Danijela Demarin Hasanović razgovarala je s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem upravo o najavljenjoj izmjeni Zakona o kratkoročnom najmu.
“Apsolutno podržavam ovu inicijativu, to je bilo nužno potrebno. Činjenica je da mi u Dubrovniku imamo problem sa suficitom broja kreveta. Ono sa čime imamo problema su mladi ljudi koji u Dubrovniku ne mogu riješiti krov nad glavom“, rekao je Franković i dodao da tržište kapitala pobjeđuje tržište demografije.
Franković je potom dodao da smatra da će izmjenom Zakona i u njegovom gradu doći do velike promjene. Osvrnuo se i na najavu u siječnju ove godine da nitko u Dubrovniku neće moći dobiti novi apartman.
“Mi smo svoj posao odradili, međutim Ministarstvo turizma je trebalo provesti sve provedbene akte. Najvjerojatnije će to stupiti na snagu u rujnu pa ćemo tada moći provoditi ono što smo najavili”, rekao je gradonačelnik.
“Najavili smo unaprijed zato što smo mislili da će se moći provesti i ranije. No nije sve išlo po planu. Mi smo donijeli odluku samo za povijesnu jezgru”, rekao je Franković.
No, u međuvremenu, u uredu za izdavanje dozvola došlo je do navale. Samo u prvom dijelu ove godine izdano je više od 750 dozvola.
“To ništa ne znači. Sve ono što se prije događalo u povijesnoj jezgri, događa se i sada. Došlo je i do prodaje određenog dijela objekata u jezgri koje je grad potom pretvorio u stambene prostore i naselio 12 novih obitelji”, rekao je gradonačelnik.
“Nisam ja kriv za tuđu gramzivost. Svi žele red dok ne dođe red pred njihova vrata. Vidjet ćete, najava ovog Zakona dovest će do enormnog broja apartmana koji će ljudi htjeti registrirati”, rekao je Franković.
Objasnio je i da je trenutno u Dubrovniku četiri tisuće praznih stanova. To su svi stanovi u kojima se potroši manje od 500 kW sati godišnje.
“Vjerujem da će se novom poreznom politikom riješiti i to pitanje. Vlasnici tih stanova će se podupirati da svoje stanove daju u najam i da mladim ljudima omoguće život u gradu”, rekao je Franković.
Čini se kako nam nema druge nego pričekati da sve promjene stupe na snagu kako bismo vidjeli hoće li uistinu polučiti rezultate koje političari obećavaju., piše dnevnik.hr