Ministarstvo obrane i Oružane snage bit će spremni za uvođenje vojnog roka 1. 1. 2025. godine, ali svemu mora prethoditi politička odluka. Točnije, kako doznaje 24sata, prije slanja samih poziva Vlada i Sabor moraju donijeti odluku o vraćanju vojnog roka. 

Ministar Ivan Anušić rekao je ranije kako su MORH i Oružane snage u ovom trenutku spremne provesti odluku, ali točan datum slanja prvih poziva mladićima, neslužbeno doznajemo, još uvijek nije utvrđen. Nulta generacija, odnosno mladići koji će prvi dobiti pozive za obavezno služenje vojnog roka, jesu 19-godišnjaci. Anušić je za RTL rekao da će vojni rok na kraju trajati dva mjeseca. 

– Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada. S ministrom financija razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju – rekao je Anušić. 

Sama obuka provodit će se u tri vojarne, u Požegi, Slunju i Kninu. Plan je da bude pet naraštaja godišnje po 800 ročnika, dakle bilo bi oko 4000 mladića godišnje koji bi prošli obavezni vojni rok, ili ako imaju priziv savjesti, onaj civilni vojni rok. 

Ogorec: Nisam siguran da je dovoljno dva mjeseca

– Ne znam što bih mislio, čuo sam da je najavljeno, kakve su pripreme rađene, tko će vršiti obuku, gdje će se vršiti obuka, na koji način, kojom metodologijom, kako, u to nisam upućen, a nisam nigdje niti vidio da su te informacije plasirane. Nisam siguran da je dovoljno dva mjeseca, zavisi od toga što planiraju u tom razdoblju, zavisi koji će biti opseg, što će se provesti, do kojeg stupnja obuke će se ići, prvo je bilo rečeno da će biti tri mjeseca, sad vidim dva mjeseca – rekao je vojni analitičar Marinko Ogorec.

– To ćemo vidjeti, sve će zavisti o tome kako će to biti organizirano. Prvi naraštaj će pokazati puno toga, vidjet će se kakav će biti odaziv i sve ostalo. Ako će to biti organizirano onako kako bi trebalo biti, onda ne vidim razloga da se ne bi nastavilo dalje – dodao je Ogorec komentirajući hoće li mladići izbjegavati vojni rok. 

Republika Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula, što znači da se cijela stvar neće pokretati iz nule, već postoji zakonodavstvo i praksa po kojoj se obuka prije 16 godina odvijala. Nakon što bi mladići odslužili vojni rok, mogli bi birati hoće li se vratiti u civilstvo ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.

Hrvatska u ovom trenutku ima i dragovoljno služenje vojnog roka, a oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. I ako nema službene informacije, nagađa se da Ministarstvo predviđa naknadu i za one koji budu služili obavezni vojni rok, a ona bi prema navodima trebala biti oko 900 eura, a postoji i mogućnost da će se mjeseci provedeni na vojnom roku računati i u radni staž.

Kada govorimo o onima koji budu imali priziv savjesti, i ti će vojni obveznici morati služiti, samo je riječ o civilnom vojnom roku, koji bi trebao trajati nešto duže od onog vojnog. Što će oni raditi, to će Ministarstvo obrane koordinirati s Civilno zaštitom,  jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. 

Naravno, jedno od glavnih pitanja oko uvođenja vojnog roka je i to koji je stav Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je ranije ponovio kako se Hrvatska prije petnaest godina odlučila za izgradnju profesionalne vojske, ali riječ je o skupom procesu koji još nije sasvim priveden kraju.

– Spreman sam saslušati pametne i obrazložene inicijative onih koji se za to zalažu, u nadi i uvjerenju da to rade u dobroj vjeri i da znaju što govore – rekao je Milanović., prenose 24sata