Subota, 21 prosinca, 2024
NaslovnicaZanimljivostiLifestyleNačin hodanja otkriva vaše zdravstveno stanje

Način hodanja otkriva vaše zdravstveno stanje

Hodanje je mnogo kompliciraniji proces nego što nam se čini. Tempo i lakoća hoda mogu biti pokazatelj vašeg zdravlja i toga starite li “dobro“. Kako tijelo stari, mišići gube masu, snagu i kvalitetu. Ovaj proces se zove sarkopenija i počinje oko četrdesete godine.

Osim toga, živčani sustav prolazi kroz svojevrsnu “atrofiju”, jer živci posvuda u tijelu funkcioniraju manje učinkovito i broj živaca se s vremenom smanjuje. Smatra se da gubimo 0,1% neurona (živčanih stanica) svake godine (između 20. i 60. godine), a gubitak se nakon toga ubrzava.

Ako doživite 90 godina, vaš će mozak izgubiti 150 grama tkiva u odnosu na težinu koju je imao kad ste imali 50 godina.

Smanjenja brzina hoda

Istraživanja su pokazala da je brzina hodanja u dobi od 45 godina snažan pokazatelj fizičkog i mentalnog zdravlja koje nas čeka kasnije u životu. Usput, primjetan je i pad brzine hoda od trenutka kada navršite 60 godina.

Smanjenje brzine i lakoće vašeg hoda može biti rani pokazatelj neurodegenerativnih stanja, kao što je Parkinsonova bolest. Parkinsonova bolest ometa poruke koje mozak šalje mišićno-skeletnom sistemu, uzrokujući da hod osobe bude sporiji, manje simetričan i neuobičajen.

Kako kvaliteta kognitivnih funkcija opada, duljina koraka pri hodu je znatno kraća. I vrijeme potrebno za dovršetak koraka se povećava.

Složen proces hodanja također uključuje mehanizam koji nas sprječava da se, na primjer, spotaknemo o vlastita stopala. Mišići na prednjoj strani potkoljenice su dizajnirani da povuku stopalo dok se zamahne naprijed.

S godinama, kod nekih ljudi, ovaj mehanizam počinje slabije da djeluje, pa je i spoticanje češće. Dakle, stopalo se spušta tako da prsti udaraju o tlo, izazivajući opasnost od pada.

Ovakvo stanje može biti posljedica dijabetesa ali i rezultat nepravilnog sjedenja i držanja lošeg položaja tijela duže vrijeme.

Suženje arterija

Ako tokom hodanja osjećate bol u glutealnim mišićima i niz zadnji dio noge, pa čak i u listovima, a nestaje kada prestanete da se krećete, možda je u pitanju periferna arterijsku bolest.

Prisutnost, a zatim odsutnost boli u odnosu na kretanje ili mirovanje naziva se klaudikacija. To se događa jer se arterije koje opskrbljuju vaše noge krvlju sužavaju. Kada hodate, postoji povećana potreba za kisikom iz mišića u vašim nogama.

Kao rezultat suženja, arterijska krv koja teče u noge ne može zadovoljiti potrebe za kisikom i mišići postaju anaerobni (nedostaje im kisika, što uzrokuje oslobađanje mliječne kiseline. Mliječna kiselina uzrokuje osjećaj grčeva. Ali kada se prestanete kretati, mišići trebaju minimalno kisika, pa bol nestaje.

Čimbenici rizika za perifernu arterijsku bolest uključuju pušenje, visok kolesterol, visoki krvni tlak i dijabetes. Faktor rizika je i obiteljska anamneza krvožilnih bolesti.

Ravnoteža i vitamini

Hod sa problemima ravnoteže često je povezan sa prekomjernom konzumacijom alkohola, ali također može ukazivati na nedostatak vitamina B12.

Utvrđivanje simptoma kod odraslih može trajati mjesecima pa i godinama, no kod djece se to stanje može brže utvrditi zbog sazrijevanja živčanog sustava i ključne uloge vitamina B12 u zaštiti živčanog sustava od poremećaja.

Srećom, liječenje nedostatka vitamina B12 injekcijama je relativno jednostavno i u većini slučajeva dobro se podnosi. U nekim slučajevima dodavanje hrane bogate B12 prehrani – poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda – može biti dovoljno za uklanjanje simptoma.

Problemi sa unutrašnjim uhom, kao što je lavirintitis, mogu biti kratkoročni uzrok problema sa ravnotežom pri hodu.

Infekcija u unutarnjem uhu dovodi do problematičnog kretanja tekućine u tom dijelu uha, čineći živčane signale od uha do mozga “teškima za tumačenje”. To rezultira time da tijelo ne integrira u potpunosti ove informacije s vizualnim informacijama i informacijama o položaju.

“Sa starenjem, hodanje neizbježno postaje manje lako. Međutim, ako primijetite da se češće spotičete , teturate ili čak padate, ili je pak hodanje postalo dosta teže za kratko vrijeme, obratite se ljekaru“, savjetuje Adam Taylor, profesor i direktor Centra za učenje kliničke anatomije Sveučilišta Lancaster, prenosi RTS.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE