Posljednji gaf američkog predsjednika Joea Bidena, kao i NATO samit na kojem se raspravljalo o daljnjim akcijama vezanim uz rusko-ukrajinski rat, komentirala je novinarka Ivana Petrović.

“Američko društvo, koje je i inače jako šaroliko konfigurirano, pri čemu se vidi i sve veći i veći jaz između sjevernih i južnih saveznih država, ali i istočnih i zapadnih, očito više nije sposobno iznijeti dva suvisla kandidata između Republikanaca i Demokrata za utrku za Bijelu kuću, a da zajedno nemaju otprilike 200 godina”, karikirala je Ivana Petrović na pitanje je li američko društvo u problemu kada se govori o aktualnim američkim predjsedničkim izborima.

“Predsjednik Biden, od posrnuća u debati stalno se natječe sam sa sobom i dokazuje da on to može. Evidentno je da ne želi odstupiti od kandidature za sljedeći mandat, a ako bi to i učinio, onda hipotetski govoreći . Demokrati nemaju vremena proveti unutarstranačke izobre. U tom slučaju, kanidata za finalnu utrku predložili bi njihovi delegati”, objasnila je Petrović i dodala da to ne mora nužno biti Kamala Harris.

“Harris je, u ovome mandatu, bila ‘one-issue vice president’, a i pitanje je kako bi glasači vrednovali taj spas u zadnji čas”, smatra Petrović.

Biden zasjenio NATO samit

“Svi svjetski medijski servisi izvještavali su samo o Bidenovu gafu, kada je ukrajinskog predsjednika Zelenskog predstavio kao “predsjednika Putina” –  s kim se rukovao, koga je pogledao, koji je lapsus imao, što mu je rekao Goeorge Clooney, jedan od njegovih sponzora, umjesto da se prenosi ono o čemu se na samitu raspravljalo. Sve je zbog toga izledalo kao skup selfie diplomacije i imalo jedan krivi fokus”, ocijenila je Petrović.

Stav Hrvatske tijekom samita

Teško je rastumačiti koji je stav Hrvatske o podršci Ukrajini, s obzirom na uskratu potpisa na sporazum u Ukrajini.

“Priopćenje Ministarstva vanjskih poslova poprilično je nejasno jer govori koliko Hrvatska izdvaja za pomoć Ukrajini. Dobili smo i odgovor iz Ureda predsjednika o tome kako sporazum o Ukrajini, iza kojeg inicijalno stoje dražve članice skupine G7, nije bio tema NATO samita u Washingotnu i da se o sporazumu nije razgovaralo ni odučivalo na sastancima šefova država i vlada članica na kojima je sudjelovao predsjednik Milanović te su nas uputili na Vladu”, objasnila je Petrović i dodala da će hrvatska javnost o tome morati voditi računa.

“Ako se nije o tome raspravljalo, kako su to znale sve druge članice, koje nisu članice G7? Tim više što će sve potpisnice sporazuma ubuduće imati prednost u projektu obnove Ukrajine”, rekla je i upozorila da su u niskome startu za to već francuske, britanske, njemačke i američke tvrtke.

Sastanak sa Zelenskim

Ukrajinski predjsednik Zelenski tražio je da odbace sva ograničenja upotrebe američkog oružja na tlu Rusije, koju je Amerika ograničila samo na regiju Harkiva te da se američko oružje može koristiti duboko na ruskome teritoriju.

“Osim šturog priopćenja, ne može se razaznati kakav je stav SAD-a oko tih zahtjeva. Osim toga, neformalno se u diplomatskim krugovima govori da je Rusija spremna s Amerikom započeti pregovore. 

Ako je to točno, Ukrajina bi trebala imati neutralnost, pitanje je bi li se razgovaralo o prekidu vatre ili o zamrznutome konfliktu, a pitanje je i što je to most Ukrajine prema NATO savezu“, rekla je Petrović.

“Srž Washingtonskog sporazuma, koji je temelj NATO saveza, je članak 5 – Svi za sve – kada je jedna članica napadnuta, sve se uključuju u njezinu obranu. No kada bi Ukrajina u NATO savez ušla ‘poprečke’, to ne bi bilo dobro jer u savez ne može ući zemlja koja je  u ratu, to bi značilo početak globalnog rata. To je zanimljivo jer ne znamo mnogo”, upozorila je novinarka Petrović.

Sporazum Biden – Scholz

Izdano je šturo zajedničko priopćenje o tome kako Amerika u Njemačkoj do 2026. kani razmjestiti hiperzvučno oružje i dalekometne rakete. Time je Europa postala hipermilitarizirano područje.

“Njemačka javnost na to nije dobro reagirala. Ipak, vojni diplomati i stručnjaci smatraju da se više radi o političkoj poruci Rusiji”, objasnila je Petrović i podjestila na postupke mađarskog premijera Viktora Orbana.

“Bitno je i da je Rusija izolirana od Zapada, ali zato nije izolirana od država BRIX-a – političke zajednice Brazila, Rusije, Indije i Kine, kojima se pridružilo još 20 zemalja globalnoga juga te traže i osnivanje vlastitog parlamenta, po uzoru na europski.

Sukob u Ukrajini neće moći trajati dovijeka i o mnogo toga će se trebati voditi računa kada će se tražiti najbolje rješenje. Za to će se trebati  više angažirati diplomaciju i umrtvljene multilateralne odnose”, zaključila je Petrović., piše dnevnik.hr