Završen je Dubrovnik forum – koji se ove godine održavao pod sloganom “Stranputice i sigurni prolazi”. Jedna od glavnih tema foruma bila je agresija na Ukrajinu, javlja HRT.

Ministar vanjskih poslova te zemlje, Dmitro Kuleba, poručio je sa summita: da će “bez pravednog mira doći do novog rata.”

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani također je naglasio potrebu “pravednog” mira, kazavši da je Italija prije nekoliko dana odlučila poslati novi paket vojne pomoći Ukrajini te da Rim želi da što prije postane punopravna članica Europske unije.

Konaković: Rusija je previše prisutna na zapadnom Balkanu

– Rusija je previše prisutna na zapadnom Balkanu, upozorio je u subotu šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, no i kazao kako Europska unija nije bila nikad aktivnija na tom području.

Konaković je bio jedan od govornika na panelu o zapadnom Balkanu na Dubrovnik Forumu. Svoje je izlaganje započeo pokazivanjem fotografije Milorada Dodika s Vladimirom Putinom u lipnju ove godine u Moskvi.

Konaković je kazao kako je Dodik prije puta u rusku prijestolnicu glasao za dio europskih reformi u BiH, no da se nakon tog putovanja ponaša drugačije.

– Daytonski sporazum, odličan 1995. za zaustavljanje rata, danas omogućava da svi blokiraju sve, pa to čini i Republika Srpska pod ruskom kontrolom, rekao je Konaković. Danas je previše Moskve prisutne u Bosni i Hercegovini. Previše Rusije na zapadnom Balkanu. To je problem za sve nas, upozorio je.

Šef BiH diplomacije smatra kako Daytonski sporazum mora biti ažuriran, no da su za to potrebne sve tri strane i dvije trećine parlamenta. Konaković ipak smatra da je situacija danas bolja te da je Europska unija promijenila politiku prema proširenju, nažalost zbog ruskog napada na Ukrajinu.

– EU je u zadnje dvije godina puno aktivnija u zemlji nego što je bila u prošla dva desetljeća”, a ta se prilika mora iskoristiti, naglasio je.

S njim se složio europski predstavnik za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak koji je rekao da je EU danas ozbiljna oko europske budućnosti regije te da zbog toga poduzima konkretne korake poput novog Plana rasta, govora o postepenoj integraciji ili naglaska na reformama.

– EU se sprema na primanje novih članica sa zapadnog Balkana, što nije bio slučaj prije pet godina, rekao je.

Konaković je rekao kako je Hrvatska imala ključnu ulogu u odluci EU-a da u ožujku ove godine otvori pristupne pregovore s BiH te da je ponosan na odnose Zagreba i Sarajeva otkad je na vlasti.

Svoj mobitel na panelu je izvadila i kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gërvalla-Schwarz koja je pak pokazala naslovnicu srbijanskog tabloida Informer, sklonog vlastima u Beogradu, na kojoj stoji da Hrvati spremaju Oluju 2.

Ona je rekla da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić govori da Srbiji prijete sa svih strana, sarkastično komentirajući da je takvo shvaćanje mira i sigurnosti u našoj regiji i da se tako razvijaju dobrosusjedski odnosi.

Gërvalla-Schwarz rekla je da Srbiji gleda u prošlost te da je sastavljena od ministara iz vlade Slobodana Miloševića te ministara pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije.

– Vidjet ćete puno hegemonističke retorike prema svim susjedima, ne samo Kosovu, zaključila je.

Skoplje spremno na izmjenu ustava na bugarski zahtjev na dan ulaska u EU

Nova vlada u Skoplju spremna je mijenjati ustav i unijeti bugarsku manjinu u taj dokument, no uz klauzulu da ta promjena stupi na snagu na dan ulaska Sjeverne Makedonije u Europsku uniju, rekao je u subotu novi ministar vanjskih poslova te zemlje.

Timčo Mucunski, 34-godišnjak i potpredsjednik stranke VMRO-DPMNE koja je ponovno preuzela vlast u Sjevernoj Makedoniji, petog dana na novoj funkciji imao svoj prvi javni nastup na Dubrovnik Forumu.

Tamo je naglasio da su Makedonci puno puta svjedočili dvostrukim standardima europskih institucija, no da ipak u ogromnoj većini ostaju proeuropski orijentirani jer znaju da nema boljeg puta.

Skoplje se godinama sporilo s Atenom o imenu države, što je riješeno 2019. dodavanjem geografske odrednice u naziv zemlje i omogućavanjem njezinog ulaska u NATO savez. Sjevernoj Makedoniji tek su 2022. otvoreni pregovori o članstvu u Europskoj uniji, ali je potom uslijedio ultimatum Bugarske koja želi da Skoplje promijeni ustav te u njega uvede makedonske Bugare.

Mucunski je rekao da se taj zahtjev pojavio vrlo brzo i neočekivano te svake godine ima novu razinu prvo se govorilo o povijesti, pa jeziku, pa manjinskim pravima u ustavu.

Novi ministar, dio vlade smatrane nacionalističkom, dijelom i jer njezini članovi koriste ponekad koriste staro ime države, rekao je kako je Skoplje spremno na promjenu ustava, ali uz klauzulu da ona stupi na snagu na dan kad Sjeverna Makedonija postane članica EU-a.

– Želimo predvidljivost, želimo znati da je to zadnje bilateralno pitanje pred nama, kazao je Mucunski, prozvavši to racionalnim, europskim kompromisom. Naglasio je da nova vlada želi dobre odnose s Bugarskom te da će ona biti fokusirana na europsku integraciju i sve što ona nosi sa sobom borbu protiv korupcije, vladavinu prava i ekonomski razvoj.

Turska: Bliski odnosi s Hrvatskom od ključne su važnosti za stabilnost BiH

Bliski odnosi Zagreba i Sarajeva ključni su za dugotrajan mir i stabilnost Bosne i Hercegovine i ostatka regije, rekao je u subotu turski šef diplomacije Hakan Fidan, izrazivši pritom zabrinutost zbog retorike razdora u toj zemlji.

Ministri vanjskih poslove Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine na Dubrovnik Forumu održali su trilateralni sastanak. Zadnji susret u tom formatu održan je u studenom 2020. godine, a trojac je naglasio kako bi se on trebao održavati češće.

Čvrsto vjerujemo da su bliski odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključni za dugotrajan mir i stabilnost Bosne i Hercegovine i ostatka regije, rekao je Fidan na konferenciji za medije nakon sastanka.

Ankara bez zadrške podupire teritorijalni integritet, suverenitet i političko jedinstvo BiH, naglasio je turski šef diplomacije.

Izrazio je zabrinutost zbog retorike razdora unutar BiH, pa naglasio važnost stvaranja atmosfere pomirbe ako želimo gledati prema naprijed.

Šef diplomacije BiH Elmedin Konaković naglasio je da je Hrvatska važan susjed njegove zemlje, pa je zahvalio hrvatskom vodstvu na zagovaranju BiH u povijesnom procesu otvaranja pregovora o članstvu u Europskoj uniji.

Za Tursku je rekao da je Bosni i Hercegovini istinski prijateljska i bratska država te da ih vežu posebni, tradicionalni i povijesni odnosi.

Konaković, Fidan i hrvatski ministar Gordan Grlić Radman razgovarali su o jačanju suradnje triju država, uključujući područja poput gospodarstva, obrazovanja i obrambene industrije.

– Potvrdili smo da je siguran, stabilan i prosperitetan zapadni Balkan s jasnom europskom perspektivom naš zajednički strateški interes, rekao je Grlić Radman.

Konaković je zahvalio dvojici kolega na podršci BiH u glasanju o genocidu u Srebrenici na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, ponovivši kako ta rezolucija nije usmjerena ni protiv koga, nego joj je cilj odati pijetet žrtvama tog zločina.

Plenković na sastanku sa Schmidtom: Postići dogovor o izbornom zakonu u BiH

– S visokim predstavnikom Christianom Schmidtom nastavljamo kvalitetnu suradnju. Hrvatska se snažno zalaže za europski put Bosne i Hercegovine, kao i za postizanje političkog dogovora u BiH o izmjeni izbornog zakonodavstva s ciljem postizanja ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, stoji u objavi predsjednika Vlade na platformi X.

Borrell: Savez Rusije i Kine mogao bi podijeliti svijet

– Visoki hrvatski dužnosnici su iskoristili priliku da pred ovim svjetskim i europskim auditorijem lidera pošalju poruku i reagiraju na ono što se sinoć dogodilo u Croj Gori gdje je jedna članica NATO saveza osudila drugu članicu NATO saveza ili djelovanja protiv nje, rekao je novinar HRT-a Danko Družijanić prilikom javljanja iz Dubrovnika.

Ustvrdio je kako je to primjer bez presedana.

– Ovo je udarni dan nakon jučerašnjeg. Upravo u ovom trenutku je završio panel koji se bavio pomorskim prolazima odnosno održivosti tih pravaca i lanaca opskrbe, kazao je.

Zanimljivo je bilo, kako kaže, “na panelu gdje je bio vrlo jak sastav lidera Europe i svijeta”.

– Borrell je pojasnio dva glavna razloga ogorčenosti Globalnog juga prema razvijenom Zapadu. Prvi je cijepljenje tijekom pandemije, zemlje Zapada su prve dobile cjepivo, a drugi problem je činjenica da će slabije razvijene zemlje puno više stradati zbog klimatskih promjena kojima pridonose najindustrijaliziranije zemlje svijeta, dodao je.

Visoki povjerenik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku u odlasku na forumu je rekao da zapad danas ima veliku odgovornost spriječiti podjelu na zapad i istok. Savez Rusije i Kine mogao bi podijeliti svijet, dodao je.

Borrell je rekao kako danas postoji kriza multilateralizma te da se niz države okreće multipolarnosti jer im je to korisnije multilateralizam su zamijenili transakcijski odnosi.

– Više je igrača, manje pravila. Puno je više nemira, naglasio je.

– Subsaharska Afrika ima velikih problema i ondje moramo osnažiti prisutnost kako bismo pomogli riješiti ih, upozorio je Antonio Tajani, talijanski ministar vanjskih poslova.

Kuleba: Ne postoji alternativa pravednom miru

Na forumu u Dubrovniku, svoja razmišljanja o aktualnim ratovima, podijelili su i predstavnici Ukrajine, Italije te Kine.

– Moramo raditi na rješenju s dvije države te spriječiti rat Izraela i Hezbollaha. Podržavamo američki prijedlog o plavoj zoni između Libanona i Izraela. Italija radi na jačanju libanonske vojske jer će time Hezbollah biti stjeran u kut, što je iznimno važno ako ondje želimo imati odgovarajuće suradnike i sugovornike, rekao je Antonio Tajani, talijanski ministar vanjskih poslova.

– Ne postoji alternativa pravednom miru. Kako smo naučili iz naše nedavne prošlosti, ali i prošlosti drugih regija, nepravedan mir uzrok je novog rata. Nije cilj samo zaustaviti rat nego stvoriti okolnosti za pravedan i održiv mir u kojem novi rat neće biti moguć. To bi bila prava pobjeda, ustvrdio je Dmitro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova.

– Mir i razvoj idu zajedno. Govorili smo u Ujedinjenim narodima i u drugim zemljama da bez mira nema održivog razvoja, a bez održivog razvoja mir ne može dugo trajati, dodao je Wu Hongbo, predstavnik kineske vlade za europske odnose.

Ukrajinski šef diplomacije na Dubrovnik Forumu naglasio je kako nema alternative pravednom miru.

Ako će biti mira bez pravde, doći će do novog rata. Cilj nije samo zaustaviti rat nego i stvoriti okolnosti u kojem će mir biti pravedan i održiv, a novi rat postati neodrživa opcija, odnosno stvoriti okolinu u kojoj je nova agresija nemoguća.

Kuleba je naglasio da je to nužno jer svi moraju vidjeti što će im se dogoditi ako pokrenu agresiju protiv suverene države.

Izrazio je optimizam zbog nedavnog mirovnog skupa u Švicarskoj jer je na njega stiglo više od stotinu predstavnika država i organizacija.

Kad vidimo toliko država spremnih da djeluju zajedno, to daje vjeru da je pravedan i trajan mir moguć, poručio je na panelu čelnika.

Svaki idući korak bit će teži od prethodnog, no nema alternative, zaključio je.

Tajani i Plenković razgovarali o migracijama i novom smjeru EU nakon izbora

Talijanski potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani susreo se u Dubrovniku s premijerom Plenkovićem.

Hrvatski premijer je u objavi na platformi X istaknuo kako su razgovarali o bilateralnim i europskim pitanjima, migracijama te novom smjeru EU-a nakon izbora.

Plenković: Cilj rezolucije o Jasenovcu je narušavanje odnosa RH i Crne Gore

Drugi dan rada otvorio je premijer Andrej Plenković koji je u prigodnom obraćanju govorio o proširenju Europske unije na jugoistok Europe te važnosti dobrosusjedskih odnosa.

– I zato smo itekako nezadovoljni kada neke od zemalja kojima mi godinama pomažemo na europskom putu, poput Crne Gore jučer, gotovo pa u potpunosti instrumentalizirane od strane jedne druge zemlje u regiji, i to kao odgovor na UN-ovu rezoluciju koju su pokrenula Njemačka i Ruanda, a brojne države podržale uključivši samu Crnu Goru o genocidu u Srebrenici, donose rezolucije o Jasenovcu, 80 godina kasnije, bez da su se bavile tom temom ikada do sada, i šalju namjernu svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore, što je više nego jasno i po broju zastupnika koji su jučer u Skupštini glasali, a još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore, i zato smo mi jučer reagirali i poduzimat ćemo i dalje mjere koje smatramo da su primjerene za ovakve poteze za koje mi smatramo da nikako nije bilo mjesta, niti potrebe, već se razvidno pokazala potpuna instrumentalizacija parlamentarne većine na ovoj temi sa ciljem da naruši odnose koje trenutno imamo između Hrvatske i Crne Gore, rekao je Plenković.

– To posebno govorim ovdje u Dubrovniku koji je doživio velike strahote prije 33, 34 godine, u vremenu agresije Miloševićevog režima u kojem je tada sudjelovala i Crna Gora. Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća, dodao je premijer, piše HRT.