Perfekcionizam se definira kao težnja za savršenstvom i postavljanjem nedostižnih ciljeva zbog čega se osoba osjeća da mora funkcionirati sa 100 % kapaciteta, kažu stručnjaci. Stvara u njoj osjećaj da ne smije pogriješiti i da nema mjesta za mane. Može proizaći iz niskog samopoštovanja, straha od neuspjeha ili želje da se izbjegnu osude od drugih. Perfekcionizam može dovesti osobu do toga da samoj sebi postane najveći neprijatelj zbog prevelike samokritičnosti.

Perfekcionizam može otežati postizanje ciljeva te naštetiti mentalnom i fizičkom zdravlju.

Mnogi ne znaju prihvatiti kompliment ili proslaviti svoja postignuća te umjesto da su sretni što su uspjeli, osjećaju olakšanje što nisu pogriješili.

Osim toga, perfekcionisti se nikada ne osjećaju kao da dovoljno rade ili da se dovoljno trude.

U nastavku pročitajte kako perfekcionizam može negativno utjecati na zdravlje te nekoliko savjeta o tome kako doista prihvatiti način razmišljanja “nitko nije savršen”.

1. Perfekcionizam može biti povezan s anksioznošću i depresijom

Razmišljanje perfekcionista može uključivati ​​ruminaciju (beskonačnu petlju ponavljajućih negativnih misli) i očekivanje najgore stvari koja će se dogoditi u bilo kojoj situaciji, što izaziva stres i negativne emocije, piše Centar Zdravlja.

Jedna studija kognitivno bihevioralne terapije povezala je perfekcionizam s anksioznošću, depresijom i OKP-om. Stručnjaci kažu da anksioznost obično ide ruku pod ruku s perfekcionizmom, jer su mnogi kognitivni simptomi međusobno povezani ili isti.

2. Perfekcionizam je povezan s poremećajima u prehrani

Perfekcionizam može loše utjecati na način na koji osoba vidi svoje tijelo. Ljudi koji su skloniji samokritici imaju veći rizik od poremećaja prehrane.

Jedna studija je pokazala da su žene s anoreksijom sklonije perfekcionizmu nego one bez poremećaja u prehrani. U jednoj meta-analizi su rezultati pokazali da je perfekcionizam također povezan s prejedanjem.

3. Perfekcionizam može dovesti do prokrastinacije

Iako perfekcionizam može natjerati osobu da poželi izvršiti svaki zadatak, strah od neuspjeha može biti toliko velik da izbjegava to učiniti.

Većina ljudi koji se suočavaju s ovakvim mislima radije bi sami sebi postavili pritisak da ne započnu zadatak nego da se osjećaju nelagodno jer ga nisu savršeno odradili.

4. Perfekcionizam može prerasti u sindrom izgaranja

Kronični stres zbog perfekcionizma neće nestati zato što je osoba na godišnjem odmoru ili je samo slobodna tijekom vikenda. Umjesto toga, može eskalirati u sindrom izgaranja (eng. burnout).

Primjerice, kako bi perfekcionist savršeno izvršio zadatak na poslu do zadanog roka, nekada će potrošiti dvostruko više vremena nego što je potrebno, a sve to postupno dovodi do sindroma izgaranja.

U jednoj studiji, liječnici koji su bili iznimno samokritični zbog perfekcionizma imali su veću vjerojatnost da će “izgorjeti”.

5. Perfekcionizam može narušiti međuljudske odnose

Ako osoba ima nerealna očekivanja od sebe, to se može proširiti na ljude od nje, uključujući prijatelje, partnera ili djecu.

Postoji velika vjerojatnost da će osoba koja stalno teži savršenstvu imati mnogo sukoba u vezi.

Također, jedno istraživanje iz 2024. je pokazalo da je nastojanje roditelja da bude savršen povezano s višom razinom stresa i “izgaranja” te da uzrokuje više napetosti u njegovom odnosu s djetetom.

Djeca roditelja koji su perfekcionisti bi mogli promatrati njihovo ponašanje te početi usvajati sličan način razmišljanja i ponašanja.

Kako prevladati perfekcionizam?

Mnogi perfekcionisti se osjećaju kao da su potpuni promašaj ako nisu dali 110 % od sebe ili ako su pogriješili, no važno je osvijestiti da je perfekcionizam zapravo samo “izmišljena konstrukcija”, kažu stručnjaci.

Nije lako promijeniti dugogodišnje obrasce, no perfekcionisti uistinu mogu preoblikovati način razmišljanja.

Pozitivan samogovor

Stručnjaci kažu da kada osoba primijeti da si postavlja prevelika očekivanja, bilo bi dobro da se zapita je li to očekivanje realno i dostižno.

Ako nije, trebala bi pokušati umjesto toga razgovarati sama sa sobom na pozitivniji način. Evo nekoliko primjera pozitivnog samogovora:

Radim najbolje što mogu i dobro mi ide.
Svi ljudi imaju mane, a moje me ne definiraju.
Svi rade greške i ja ih mogu prevladati.

Stručna pomoć

Nije lako samo poništiti život pun nedostižnih očekivanja, stoga je nekada potrebno potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje koji je posebno obučen za terapiju prihvaćanja i predanosti (ACT).

Ovaj oblik liječenja pomaže ljudima prepoznati određene strahove i promijeniti način razmišljanja.

Mantra “nitko nije savršen”

Dobro je nekada reći naglas “nitko nije savršen”. Tako će osoba lakše prepoznati problem s perfekcionizmom te ga otpustiti.

To može pomoći osobi osvijestiti da se ne mora konstantno truditi biti besprijekorna te da prigrli svoje mane. Na kraju krajeva, doista nitko nije savršen., piše N1.