Saharska prašina igra važnu ulogu u globalnim klimatskim i ekološkim procesima. Od fertilizacije tropskih kišnih šuma do utjecaja na klimatske uvjete širom svijeta, prašina iz najveće svjetske pustinje redovito prelazi tisuće kilometara iznad Atlantskog oceana i europskih zemalja. No, koliko te prašine završi iznad Hrvatske? I što to znači u kontekstu globalne dislokacije prašine?
Godišnje se iz Sahare u atmosferu podigne između 100 i 180 milijuna tona prašine. Ovi impresivni oblaci prašine prelaze Mediteran i utječu na zrak, klimu i ekosustave od Amerike do Europe. Prašina sadrži minerale kao što su željezo i fosfor, koji su ključni za život u oceanima i na tlu.
Na temelju analiza i satelitskih mjerenja, procijenjeno je kako se iznad Hrvatske danas nalazi oko 96,210 tona saharskog pijeska. Za izračun smo koristili prosječnu zasićenost prašinom od 1700 mg/m2 (stupcu zraka) koju je utvrdio grčki SKIRON., piše istramet
Iako se to može činiti kao značajna količina, ona predstavlja samo oko 0.096% ukupne godišnje količine prašine koja se podigne iz Sahare. Ovaj mali postotak ilustrira kako su lokalne koncentracije prašine tek minorni dio šire slike globalnog transporta prašine.
Iako direktni utjecaj saharske prašine na Hrvatsku može biti ograničen, fenomen koji karakterizira visoku koncentraciju prašine može značajno degradirati kvalitetu zraka, a važno je napomenuti kako se on javlja sve češće. Ovo posebno ima implikacije za osobe s respiratornim problemima. U širem kontekstu, prašina utječe na klimatske obrasce, kao što su osunčavanje i temperatura, te može doprinijeti pojavi neobično živopisnih zalazaka sunca.
Analiza i praćenje saharske prašine nudi uvid u složene međuodnose atmosferskih, ekoloških i klimatskih sustava na globalnoj razini. Iako Hrvatska prima tek frakciju ogromnih količina saharske prašine, razumijevanje ovog fenomena pomaže nam bolje shvatiti lokalne i globalne ekološke i klimatske promjene. Kontinuirano praćenje i istraživanje saharske prašine ključno je za predviđanje njenih utjecaja i prilagodbu na promjene koje donosi.
Uslijed toga što su medije preplavile vijesti o ovom fenomenu, na društvenim mrežama eksplodirale su razne teorije u kojima se tvrdi kako se ta prašina prevozi zrakoplovima. Stoga smo izračunali i tu mogućnost, ali prije toga pogledajte jedan naš zabavan video kojeg smo jučer kreirali u AI-u. 🙂
Prijevoz 96,210 tona prašine zahtijevao bi oko 687 letova teretnog Boeing 747-8F, s obzirom na njihovu maksimalnu nosivost od 140 tona tereta po letu. Međutim, s trenutno samo 154 aktivna zrakoplova ovog tipa na globalnoj razini, jasno je da bi čak i pokušaj organiziranja takvog broja letova bio logistički vrlo zahtjevan. Da bi se takav pothvat ostvario, svi dostupni zrakoplovi morali bi letjeti višestruke misije bez prestanka, što bi podrazumijevalo kontinuirane letove bez vremena potrebnog za održavanje, što je praktično nemoguće.
Ekonomski aspekt ovakvog pothvata također bi bio astronomski. Troškovi goriva, održavanja, posade, logistike na tlu, i vrijeme koje bi bilo potrebno za organizaciju takvih operacija, učinili bi troškove ekstremno visokima.
Postoje i strogi međunarodni propisi koji reguliraju transport materijala zrakoplovima, osobito kada je riječ o praškastim materijalima koji mogu predstavljati rizik tijekom leta. Prašina kao teret zahtijevala bi posebne sigurnosne mjere i mogla bi predstavljati opasnost za sigurnost leta zbog potencijalne opasnosti od zapaljenja ili problema s ventilacijom.
Kada se uzmu u obzir svi ovi čimbenici, ideja da se saharska prašina transportira putničkim zrakoplovima može se smatrati običnom maštarijom. Znanstvenici i stručnjaci koriste utemeljene i provjerene metode za praćenje i analizu transporta prašine, koje se oslanjaju na satelitska mjerenja i atmosferske modele, a ne na nagađanja. Ove metode pružaju točne i pouzdane informacije o kretanju prašine, njezinim izvorima i učincima na okoliš i klimu, što se u današnje vrijeme zahvaljujući globalizaciji može pratiti u realnom vremenu. (P.R./IM).
