Hrvatska je na udaru toplinskog vala. Temperature su u srijedu dosezale čak 35,7 °C, i to u Kninu, Slavonskom Brodu, Pločama. U Osijeku je temperatura dosegla 34,1 °C, a slično je i na Komiži gdje je izmjereno 34 °C. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, rijetki su gradovi u Hrvatskoj u kojima se građani u srijedu nisu ‘kuhali’ na +30 °C.
Kako prognoziraju meteorolozi, i u četvrtak će biti sunčano i vruće, dok će na zapadu zemlje biti umjerena naoblaka. Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj ponegdje s jakim udarima. Na sjevernom Jadranu južni, prema otvorenom moru i jugo. Najviša dnevna temperatura zraka bit će većinom između 31 i 37 °C.
Nad Europom se nadvila toplinska kupola koja je glavni uzrok ekstremnih temperatura. Kako je objasnio meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić Topić, riječ je o velikoj anticikloni, odnosno području povišenog tlaka zraka koja omogućuje da se topli zrak gomila ispod nje i to na nekoliko različitih mehanizama. Zrak se u toplinskoj kupoli spušta, grije i suši, a time se onemogućava nastanak oblaka te imamo vedro vrijeme zbog kojeg se tlo i zrak mogu više zagrijavati.
– Mi se na kraju kuhamo u loncu i taj poklopac onemogućava toplini da izađe van – rekao je meteorolog. Gotovo uvijek nakon velikih vrućina prijeti i nevrijeme, rekao je, podsjećajući na nevrijeme koje je lani u srpnju pogodilo Zagreb i Slavoniju.
U petak crveni alarm za četiri regije
Kako se čini, toplinski val imat će svoje ‘najgore’ u petak za kada su upaljeni crveni meteoalarmi za čak četiri regije, a nastavit će se i u subotu. DHMZ je za četvrtak najavio umjerenu opasnost od toplinskog vala za sve regije osim kninske gdje je na snazi narančasto upozorenje koje predstavlja veliku opasnost od toplinskog vala.
Foto: DHMZ
Crvena upozorenja za petak, a koja označavaju vrlo veliku opasnost od toplinskog vala, odnose se na širu karlovačku, kninsku, splitsku i dubrovačku regiju. Za ostatak zemlje na snazi je meteoalarm koji označava veliku opasnost.
Foto: DHMZ
Za subotu je velika opasnost od toplinskog vala oglašena za osječku, zagrebačku, splitsku i dubrovačku regiju. Opasnosti od toplinskog vala u nedjelju nema.
Biometeorološke prilike će biti u postupnom pogoršanju zbog visoke temperature zraka i nepovoljnog djelovanja vrućine na organizam. UV indeks će biti vrlo visok pa se prilikom izlaska preporučuje zaštita kože i očiju te izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana. Meteoropati i kronični bolesnici mogu osjećati umor i nedostatak energije, a u noći na petak su moguće poteškoće sa snom.
U petak do 40 °C, za vikend pljuskovi i grmljavina!
U petak se očekuje pretežno sunčano vrijeme, povremeno uz umjerenu naoblaku. Za vikend je na kopnu i na sjevernom Jadranu povećana je vjerojatnost za pljuskove praćene grmljavinom. Puhat će većinom slab jugozapadni vjetar, a za vikend umjeren sjeverni i sjeveroistočni, duž obale sjeverozapadni. Meteorolozi navode kako će u petak biti najtoplije, uz dnevnu temperaturu od 35 do 40 °C. Za vikend će pak temperatura ipak biti niža.
Foto: DHMZ
Zrak koji ovih dana pritječe nad Hrvatsku ne donosi samo vrućinu nego i pijesak, kojeg će osobito biti u petak, objavio je DHMZ na X-u.
DHMZ je objavio posebno priopćenje u kojem kažu kako će pod utjecajem ogranka anticiklone u naše krajeve s jugozapada postupno pritjecati sve topliji zrak, posebno u drugoj polovici tjedna. Stoga se u četvrtak očekuje umjerena opasnost od toplinskog vala u većini krajeva, a u petak, kada je izgledno najtoplije u ovom tjednu, opasnost će nerijetko biti velika.
Noći će biti ‘pakleno’ vruće
Kako se izračun za toplinski val radi svaki dan, do petka bi opasnost mogla u nekim dijelovima Hrvatske porasti i na vrlo veliku, odnosno na crvenu boju. Pritom temperatura zraka tijekom noći i jutra u unutrašnjosti neće biti niža od 20°C, a na Jadranu nerijetko oko 25°C, moguće čak i malo viša. Najviše se pak dnevne vrijednosti očekuju oko 35°C, moguće mjestimice i više.
Toplinski će se val u većini područja vjerojatno nastaviti i u subotu, no dotokom manje toplog, ali i vlažnijeg zraka porast će vjerojatnost za izražene pljuskove s grmljavinom, barem u sjevernim kopnenim predjelima. Svakako se preporučuje pratiti svakodnevne vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave te preporuke za javnost za vrijeme toplinskog vala.
Upute DHMZ-a za toplinski val
Rashladite svoj dom
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one okrenute prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
- Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
- Izbjegavajte boravak na suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge itd.
- Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
- Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako biste naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata, potražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć.
Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30°C. Mjerite temperaturu tijela.
Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
