Šefovi država članica Europske unije okupit će se u ponedjeljak na neformalnoj radnoj večeri u Bruxellesu da bi razgovarali o raspodjeli vodećih dužnosti u europskim institucijama, a formalni dogovor trebalo bi se postići desetak dana kasnije na redovitom samitu krajem lipnja., piše dnevnik.hr
Novi saziv Europskog parlamenta (EP) službeno kreće s radom 16. srpnja, prvog dana prve plenarne sjednice novog parlamenta, a čekaju ga važne zadaće. Između ostalog, i potvrda imenovanja nekih visokih dužnosnika EU-a, poput predsjednika Europske komisije, no prije toga potrebno je obaviti nekoliko važnih radnji.
Ovaj tjedan započinje proces konstituiranja političkih skupina u Europskom parlamentu. U utorak je predviđeno konstituiranje najvećeg zastupničkog kluba – onog Europske pučke stranke, a u srijedu zastupničkog kluba Zelenih. Prema zadnjim, privremenim podacima, EPP će imati 190 zastupnika u Parlamentu, a Zeleni 40.
Konačni broj zastupnika po klubovima nije poznat jer uvijek postoji mogućnost da se netko od novoizabranih zastupnika, koji zasad ne pripadaju ni jednoj političkoj skupini, priključi jednoj od njih. Takvih je sada 44, a među njima je 15 zastupnika krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz kluba zastupnika Identitet i demokracija. Proces konstituiranja zastupničkih klubova trebao bi završiti 3. srpnja.
Važan dogovor
Prije formalne raspodjele vodećih dužnosti u europskim institucijama o njoj se moraju dogovoriti čelnici 27 država, a upravo o tome razgovarat će na neformalnom sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu. Na sastanku će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković. Riječ je funkcijama predsjednika Europske komisije, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europskog parlamenta.
Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom i tu odluku mora potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti. Europsko vijeće čine šefovi država ili vlada svih država članica EU-a, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije. Predsjednika Europskog parlamenta biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu.
No, odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu s obzirom na to da se nastoji voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti.
Načelno je već dogovoreno da mjesto predsjednika Europske komisije pripadne Europskoj pučkoj stranci, najvećoj političkoj skupini u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću, dok bi mjesto predsjednika Europskog vijeća trebali dobiti socijalisti, a mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku liberali.
Nakon odluke Europskog vijeća, predloženog kandidata za predsjednika Komisije treba potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom, to jest potreban je glas 361 od 720 zastupnika. Parlament bi mogao o predsjedniku Komisije glasati već na prvoj plenarnoj sjednici u srpnju, a ako ne tada, onda na sljedećoj u rujnu.
Predsjednički kandidat odabire potencijalne potpredsjednike i povjerenike na temelju prijedloga država članica EU-a. Popis kandidata trebaju odobriti nacionalni čelnici u Europskom vijeću. Svaki kandidat iznosi svoje stavove i odgovara na pitanja pred Europskim parlamentom, koji zatim glasa o tome hoće li prihvatiti kandidate kao tim, a Europsko vijeće naposljetku ih imenuje na temelju kvalificirane većine glasova.
