RODITELJI igraju ključnu ulogu u oblikovanju emocionalnog blagostanja svoje djece. No, ponekad nenamjerne radnje, ponašanja ili fraze mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje i pridonijeti razvoju tjeskobe. Dječja psihologinja, edukatorica za odgoj i mama, Jaimie Bloch, upozorila je na šest takvih fraza koje mogu povećati anksioznost kod djece.
1. “Ne brini.”
“Kada svojoj djeci kažemo da ne brinu, namjeravamo im pomoći; međutim, to ima suprotan učinak od podrške. Zbog toga se djeca osjećaju sama u svojim brigama”, objašnjava psihologinja u nedavnoj objavi na Instagramu.
2. “Hajde, idemo. Bit ćeš dobro.”
Bloch ističe: “Kao roditelji, ovu izjavu koristimo kada požurujemo svoju djecu ili kad nemamo strpljenja za njihove velike emocije. No, ta izjava samo će pojačati njihove emocije. Ako koristite tu frazu, djeca mogu pomisliti da njihovi osjećaji nisu valjani.”
3. “Nemaš se čega bojati.”
Bojati se nečega normalan je i zdrav dio razvoja, tvrdi psihologinja. “To znači da alarm za opasnost vaše djece radi. Međutim, kada odbacimo njihove strahove ili ih omalovažavamo, na kraju učinimo da se naša djeca osjećaju sama u svojim brigama. To će ih natjerati da prestanu dijeliti kako se osjećaju, što može povećati tjeskobu”, upozorila je.
4. “U redu, učinit ću to umjesto tebe.”
“Kada su naša djeca zabrinuta i preopterećena, normalno je da osjećamo potrebu da to za njih popravimo. Ipak, kada uskočimo i ne pružimo im priliku da se pokušaju snaći, ne pomažemo im u izgradnji i vježbanju vještina suočavanja”, navodi Bloch.
5. “Sad je dosta! Samo prestani pričati i razmišljati o tome.”
Kad bi djeca mogla prestati razmišljati o tome, učinila bi to, kaže psihologinja. Dakle, ako roditelji to često govore, natjerat će ih da više razmišljaju o tome što ih brine. Stoga psihologinja preporučuje roditeljima da suosjećaju s djecom, mirno s njima razgovaraju o tome što ih muči te im daju do znanja da ih vole i da će uvijek biti uz njih.
“Možete pomoći djeci da upravljaju i prevladaju svoju tjeskobu. Ipak, ono što je važan dio ovog cilja jest izbor riječi koje koristimo kada djeca s nama dijele svoje brige”, zaključila je psihologinja., piše Index.hr
