Vremenski obrasci postaju sve nestabilniji zbog klimatskih promjena, no jesu li sve te vremenske promjene na dnevnoj razini i pogotovo u toplijem dijelu godine sada postale i “novo normalno”?
Prošlog ljeta veći dio središnje i istočne Hrvatske pogodila je takozvana superćelijska oluja i poharala velik dio tog područja, a s obzirom na to da su joj prethodile za nas laike vrlo neobične vremenske promjene, koje na neki način možemo primijetiti i ovog proljeća i pred početak ljeta, postavlja se pitanje – može li se slično olujno nevrijeme ponoviti i ove godine.
Zimo su odgovore potražili u DHMZ-u. Naime, i ovog se proljeća itekako moglo primijetiti da su promjene vremenskih obrazaca sve učestalije, da je vrijeme vrlo nestabilno, osobito kako se bližimo ljetu, s kišnim i sunčanim razdoljima koja se gotovo nasumce mijenjaju i do više puta dnevno.
Detaljan podsjetnik neviđenog prošlogodišnjeg olujnog nevremena
Iz DHMZ-a su dobili odgovore i objašnjenja o onome što se može očekivati ovog ljeta te kolika je realna prijetnja od oluje slične superćelijskoj oluji iz srpnja prošle godine.
Grmljavinsko nevrijeme 19. srpnja prošle godine zahvatilo je ne samo Zagreb i širu okolicu nego i veći dio središnje i istočne Hrvatske. Takva oluja nije iznimna samo po veličini zahvaćenog područja nego i po svojoj žestini duž cijelog svojeg puta. Pritom se sustav brzo premještao brzinom od 80 km/h, podsjetili su iz DHMZ-a.
Tijekom tog najvećeg nevremena otkako postoje mjerenja u nas pala je i vrlo velika količina kiše u vrlo kratkom vremenu, što je bio vrlo rijedak događaj, napomenuli su iz DHMZ-a. No najveću je štetu prouzročio orkanski vjetar rijetko zabilježene snage, napomenuli su.
Primjerice, prema klimatološkoj analizi nevremena u Zagrebu u 10 minuta palo je 22,5 mm kiše, što je događaj koji se može očekivati jednom u 50 godina.
Također, u 30 minuta palo je 34,6 mm, što se očekuje jednom u 16 godina. Međutim, najveću štetu učinio je olujni i orkanski vjetar, u Gradištu pokraj Županje jačine i do 180 km/h, pri čemu je vjetar slomio stup anemometra.
U Zagrebu je u Maksimiru maksimalni zabilježeni udar vjetra tog dana bio 91,8 km/h, a to je događaj koji se može očekivati jednom u 20 godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće.
Na toj istoj postaji u srpnju 2008. zabilježena je vrijednost maksimalnog udara vjetra od 94 km/h, što je ujedno i najveća brzina udara vjetra za tu postaju.
Područje Karlovca i okolice zahvatila je tuča, u Ribniku i veličine teniske loptice, a zabilježeno je za područje Hrvatske i rekordno veliko zrno tuče, promjera 13 centimetara, detaljno su podsjetili iz DHMZ-a.
Slično nevrijeme ne može se isključiti i ovog ljeta
I doista, riječ je bila o olujnom nevremenu kakvo malo tko pamti, no pravo je pitanje što to sve znači, obzirom na ranije navedene sve nestabilnije vremenske obrasce koji se mogu primijetiti.
Prema svim navedenim vremenskim parametrima možemo zaključiti kako se zaista radilo o ekstremnom i prema klimatološkim podacima ne tako čestom događaju.
Ipak potrebno je napomenuti kako se ne može sa sigurnošću tvrditi da ovoga ljeta na području Hrvatske neće biti sličnih grmljavinskih oluja koje će rezultirati velikom štetom.
Naprotiv, u vremenu klimatskih promjena i atmosfere koja je sve toplija, učestalost ekstremnih vremenskih događaja sve je veća.
Stoga je svakako preporuka da se upozorenja na opasne vremenske pojave shvate ozbiljno, osobito narančastog i crvenog stupnja koja označavaju opasno, odnosno iznimno opasno vrijeme.
Tijekom takvih dana potrebno je pozornije pratiti prognostičke izvještaje i upozorenja te se prilagoditi vremenskih uvjetima kako bi se izbjegle neželjene posljedice.
Nažalost, određene štete ipak je nemoguće izbjeći, no trebamo svi zajedno raditi na sustavima i procesima kako ih umanjiti, poručuju iz DHMZ-a., piše
Primjerice, prema klimatološkoj analizi nevremena u Zagrebu u 10 minuta palo je 22,5 mm kiše, što je događaj koji se može očekivati jednom u 50 godina.
Također, u 30 minuta palo je 34,6 mm, što se očekuje jednom u 16 godina. Međutim, najveću štetu učinio je olujni i orkanski vjetar, u Gradištu pokraj Županje jačine i do 180 km/h, pri čemu je vjetar slomio stup anemometra.
U Zagrebu je u Maksimiru maksimalni zabilježeni udar vjetra tog dana bio 91,8 km/h, a to je događaj koji se može očekivati jednom u 20 godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće.
Na toj istoj postaji u srpnju 2008. zabilježena je vrijednost maksimalnog udara vjetra od 94 km/h, što je ujedno i najveća brzina udara vjetra za tu postaju.
Područje Karlovca i okolice zahvatila je tuča, u Ribniku i veličine teniske loptice, a zabilježeno je za područje Hrvatske i rekordno veliko zrno tuče, promjera 13 centimetara, detaljno su podsjetili iz DHMZ-a.
Slično nevrijeme ne može se isključiti i ovog ljeta
I doista, riječ je bila o olujnom nevremenu kakvo malo tko pamti, no pravo je pitanje što to sve znači, obzirom na ranije navedene sve nestabilnije vremenske obrasce koji se mogu primijetiti.
Prema svim navedenim vremenskim parametrima možemo zaključiti kako se zaista radilo o ekstremnom i prema klimatološkim podacima ne tako čestom događaju.
Ipak potrebno je napomenuti kako se ne može sa sigurnošću tvrditi da ovoga ljeta na području Hrvatske neće biti sličnih grmljavinskih oluja koje će rezultirati velikom štetom.
Naprotiv, u vremenu klimatskih promjena i atmosfere koja je sve toplija, učestalost ekstremnih vremenskih događaja sve je veća.
Stoga je svakako preporuka da se upozorenja na opasne vremenske pojave shvate ozbiljno, osobito narančastog i crvenog stupnja koja označavaju opasno, odnosno iznimno opasno vrijeme.
Tijekom takvih dana potrebno je pozornije pratiti prognostičke izvještaje i upozorenja te se prilagoditi vremenskih uvjetima kako bi se izbjegle neželjene posljedice.
Nažalost, određene štete ipak je nemoguće izbjeći, no trebamo svi zajedno raditi na sustavima i procesima kako ih umanjiti, poručuju iz DHMZ-a.