Igor Mladinović, kreativni direktor i suvlasnik Heartha gostovao je u emisiji Klimatska Budućnost kod Tee Blažević gdje su razgovorali o svijesti o klimatskoj krizi, odgovornosti kapitalizma za istu, ali i potrebi promjene društvenog uređenja ne bi li stvorili temelje za zelenu budućnost.

“Klimatska kriza je neosporna, to je činjenica. Ono što je problem da bi se ona ozbiljno shvatila je… puno razloga. Jedan od njih je da se priča o toj opasnosti priča 30-50 godina. Ljudi na to jednostavno postanu imuni i gubi se povjerenje ljudi jer oni ne razmišljaju dugoročno.

Dok znanstvenici gledaju dugoročno – predvidjeli su scenarij koji se sad ostvaruje – 100 puta se brže mijenjaju ciklusi u prirodi radi utjecaja ljudi”, rekao je Igor Mladinović.

Druga stvar je da postoji znanstveni konsenzus i iako postoji jedna mala manjina znanstvenika koji to vežu uz ledeno doba, ljudi vole čuti upravo tu manjinu koja će im potvrditi da ne moraju ništa raditi drugačije. Navodi da je treća stvar zašto ne želimo djelovati zato jer to direktno utječe na nas osobno i nemamo koga mrziti, možemo mrziti samo sebe jer smo se doveli u tu situaciju, a kako kaže, to to ljudi ne vole.

“Kapitalizam kao takav je krivac za ono što se danas događa. Devet milijardi ljudi stane na nešto veći prostor od Istre, na 90×90 kilometara, a koristimo resurse do te mjere da smo ih skoro dokrajčili. Kapitalizam, potrošnja je postao temeljna vrijednost cijelog društva pa ne možemo ni početi pričati o zelenoj budućnosti bez promjene društvenog uređenja i vrijednosti”, rekao je.

“Ljudi moje generacije, mlađi, ali i stariji nemamo nikakve vrijednosti ni ideale, osim novca. Kapitalizam ima savršenu formulu pod samo dva uvjeta – da ima bezgranične resurse i da svake godine ima rast. I zato je nastao problem u prirodi.”

Svijest o okolišu, svijest o situaciju u kojoj smo se našli nije na zavidnoj razini. Je li glavni problem bježanje od promjena?

Mi smo trenutno društvo zabave i prodavanja snova, ne istine, znanja i promišljanja, Mi smo ljudi naslova, čak ne dođemo ni do podnaslova.

“Ljudi radije žive u obmani i laži jer im na svim drugim mjestima prodaju priče. Vas u Gorskom kotaru u hotelu dočeka voda u bočici, a svugdje okolo izvire puno čišća, kvalitetnija i besplatna. Greencajt kao festival prodaje opasnost, ne priče i zato nije privlačan.”

“20 godina sam u PR-u i naučio sam da se ljudima mora prodati one najprivlačnije segmente. Ustvari prodajemo zabavu kako bi ih “navukli” da usput nešto dobro i naprave. I ako im je bilo zabavno – vratit će se.”

Što se tiče mlađih generacija, Mladinović je pozitivan: “Primjećujem da je bolje nego prije.”

“Mi smo s 50% pošumljenosti jedne od najpošumljenijih regija u Europi i geografski smo dobro pozicionirani. Imamo sreću da nam je priroda jako naklonjena.”

“No u Hrvatskoj se pojavljuju tropski nametnici koji uništavaju hektare i hektare jasena. Imali smo oluje prošle godine koje su dokrajčile slavonske usjeve…Ako odete na špicu na zagrebačku Tkalčićevu dam se kladiti da niti jedan stol neće pričati o klimatskoj krizi iako se dan prije oluja koja ti je porušila pola grada…To je psihološki zanimljivo.

“Moramo se pomiriti da klimatska svijest nikad neće postati trend. Moraju postojati pojedinci koji stvaraju pritisak na međunarodne i državne institucije koji će oblikovati zakone koji će smanjiti utjecaj na okoliš do te mjere da to i građani osjete.”

“Moda je strašan problem. Za jedne traperice, samo jedne, odlazi 6000 tisuća litara vode. I vi možete dobiti 3 pari za 60 eura. To tako ne može biti, ta masovna potrošnja nije održiva.”

Kako funkcionira Zeleni team building, jedan od Mladinovićevih projekata?

Počeli smo od standardnih teambuilding – primjerice hranu smo osigurali od onog što je taj dan ostalo na Dolcu. Ljudi inače vole paintball – uzeli smo taj koncept i umjesto boje stavili kuglice sjemena. Svaka ta kuglica će zasaditi novu biljku.

Postoji jako puno sadnji stabala i sličnog, a ljudi vole da se to brendira i oko toga napravi priča. Tako smo izmislili nešto što se zove Krošnjica, što je mikro šuma, u promjeru od 7-8 metara i mi na tom području možemo uzgojiti 80 do 100 sadnica. I ta zgusnuta šuma raste 4 puta brže od obične šume i može se doslovno posaditi na rotoru u velikim gradovima.

Boranka je vrlo hvalevrijedna akcija pošumljavanja opožarenih područja.

“Boranka je bio naš prvi projekt sa Savezom izviđača s jednom vrlo sposobnom organizacijom, prilikom kojeg smo dobili zanimljivi insight. Ljudi kada vide vatru – idu gasiti požar jer vide opasnost. Ali nitko nakon njega ne razmišlja o uništenoj vegetaciji. Imali smo toliko zainteresiranih volontera, toliko pozitivne energije da smo pošumili čitavo šibensko područje koje je stradalo u požarima i većinu oko Splita”, rekao je Mladinović.