Neke banke uskoro će povećati cijene određenih nakanda, a N1 donosi podatke o tome koje su se banke odlučile na taj potez, koje neće ići u tom smjeru zasad te kolika ima je dobit bila prošle godine.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) koja okuplja 18 vodećih hrvatskih banaka (Addiko Bank, Agram banka, BKS Bank, Croatia banka, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Imex banka, Istarska kreditna banka Umag, J&T banka, Karlovačka banka, KentBank, OTP banka, Partner banka, Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačka banka) navode da “većina banaka u razdoblju od gotovo dvije godine nije povećavala iznose naknada i provizija”., doznaje N1
“Tijekom ove godine nekoliko je banaka donijelo odluku o povećanju, ali i smanjenju određenih naknada koje potrošači koriste. Važno je napomenuti da troškovi poslovanja banaka kontinuirano rastu, uključujući troškove usklađivanja s regulatornim zahtjevima, sigurnosti podataka, digitalizacije te održavanja poslovne infrastrukture”, pojašanjavaju iz HUB-a.
Takđer navode da je prosječna naknada za vođenje računa, a to je usluga koju potrošači najčešće koriste, u bankama na mjesečnoj razini od oko 1.80 eura.
Tko će podizati naknade?
PBZ je već obavijestio korisnike da će se od 1. kolovoza promijeniti iznosi određenih naknada vezanih za vođenje transakcijskih računa (cijena je iskazana ovisno o programu ušteda Inovacija) i to na sljedeći način:
– tekući račun u eurima – sada od 0,71 do 1,19 eura mjesečno, a nova cijena od 0,97 eura do 1,61 eura mjesečno
– tekući račun u eurima za umirovljenike sada od 0,36 do 0,60 – nova cijena od 0,43 do 0,72 eura mjesečno
– tekući račun u eurima i stranoj valuti sada od 0,71 do 1,19 – nova cijena od 0,97 do 1,61 eura mjesečno
– žiro račun u eurima sada od 0,48 do 0,80 – nova cijena od 0,58 do 0,96 eura mjesečno
– žiro račun u eurima i stranoj valuti sada od 0,48 do 0,80 – nova od 0,58 do 0,96 eura mjesečno.
Iz PBZ-a napominju da ako uz tekući račun u eurima i stranoj valuti klijent ima otvoren i tekući račun u eurima, platit će manju cijenu tekućeg računa u eurima i stranoj valuti.
“Za ostale vrste transakcijskih računa visina naknade za vođenje računa se ne mijenja dok se kod dijela naknada za kreditne transfere putem on-line bankarstva (PBZ digitalno bankarstvo) ovisno o vrsti transakcije, naknada mijenja s 0,17 eura na 0,20 eura, odnosno s 0,30 na 0,33 eura. Banka je smanjila naknadu za instant kreditni transfer putem online bankarstva na transakcijski račun u drugoj banci u RH u eurima – s 0,36 na 0,33 eura”, navode iz ove banke.
OTP banka je obavijestila svoje klijente o promjenama naknada 30. siječnja ove godine s primjenom od 1. travnja 2024., kazali su nam iz banke.
Tko neće podizati naknade?
Erste banka u ovom trenutku nema planove mijenjati naknade za građane, potvrdili su nam iz banke.
ZABA trenutno ne planirana povećanje. “Zagrebačka banka od 1. siječnja 2024. godine nije povećavala bankarske naknade za građane, kao ni tijekom 2023. godine. U slučaju bilo kakvih promjena u politici naknada ili drugim aspektima našeg poslovanja, pravovremeno ćemo obavijestiti naše klijente.”
Isto navode i iz RBA-a. “Nismo povećavali naknade za fizičke osobe ove godine. Trenutačno nije u planu, no ako će biti nekih promjena o tome ćemo svakako obavijestiti naše klijente.”
Slično su nam odgovorili i iz Addiko banke. “Addiko banka u ovoj godini nije dizala naknade u poslovanju s građanstvom. Ne razmatramo odluku o podizanju naknada u poslovanju s građanstvom u kratkoročnom razdoblju ispred nas. Jedino povećanje koje smo nedavno najavili je za podizanje gotovog novca u poslovnicama za iznose od 10 do 1.000 eura na 1,99 eura, no ovo povećanje do daljnjega neće biti u primjeni, a naši klijenti mogu i moći će i dalje besplatno podizati sve iznose gotovog novce u 170 poslovnica Fine diljem Hrvatske te na našim bankomatima.”
Golema dobit banaka prošle godine
Profitabilnost banaka koje posluju u Hrvatskoj se lani izrazito povećala, a dobrim dijelom je rezultat povećanja kamatnih stopa ESB-a, priopćili su iz HUB-a u ožujku i dodali da je lanjska dobit banaka iznosila 1,34 milijarde eura, dok je godinu ranije dosezala oko 700 milijuna eura.
“Poslovanje kreditnih institucija u 2023. godini rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,34 milijarde eura. Važno je napomenuti da dobit banaka nije generirana iz kamatnih prihoda u odnosu s građanima, štoviše kada pogledamo podatke možemo primijetiti da je došlo do većeg povećanja kamatnih rashoda u odnosu na prihode u sektoru stanovništva. Također, prihodi od naknada i provizija nisu davali doprinos rezultatu poslovanja, odnosno porasli su za svega 0.5% u odnosu na 2022.”, naveli su iz HUB-a u odgovoru za N1.
Što se tiče pojedinih banaka, dobit PBZ-a prošle godine iznosila je 314 milijuna eura. Addiko banka je zaključila 2023. godinu sa 9,2 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja.
“Neto dobit Erste banke u 2023. godini zabilježila je porast te je iznosila 219 milijuna eura. Rast neto dobiti rezultat je poboljšanog operativnog rezultata, koji primarno proizlazi iz povećanja kamatnih prihoda kao posljedice poteza nositelja monetarnih politika te rasta tržišnih kamatnih stopa, ali i porasta ukupnog volumena kredita”, rekli su nam pak iz Erstea.