Stručnjak za sigurnost u prometu Željko Marušić bio je gost Novog dana. S Tihomirom Ladišićem razgovarao je o problemima u prometu i hibridnim automobilima.
“Iz godine u godinu naš vozni park stari. Na našoj cesti su stara vozila i to loše utječe na sigurnost, ekologiju i na gospodarske tokove”, ističe Željko Marušić.
Dodaje i kako smo kod prometnih nesreća uhvatili loše trendove: “Prošle godine smo završili na tradicionalnom predzadnjem mjestu po sigurnosti cestovnog prometa. Konstantno smo 60% iznad europskog prosjeka, ali zabrinjavajuć je i pokazatelj za prvi kvartal ove godine gdje imamo 13% više nesreća, ali čak 36% više poginulih.
Možda smo trenutno najlošija zemlja po sigurnosti cestovnog prometa. Apsurd je da smo od 2000. godine uložili najviše u infrastrukturu. Nešto treba bitno promijeniti, po svim parametrima imamo loše trendove.”
No, ostaje pitanje – što mijenjati?
“Nije nam problem zakonski okvir”, kaže Marušić, a zatim dodaje: “Naše kazne su dovoljno visoke, čak su i više za prekoračenje brzine nego u Njemačkoj. Ali što vrijedi kazna koja se ne naplaćuje? Više bi značila mala kazna nego kazna koja se nikad ne naplati.”
“Svi znaju da je u Hrvatskoj El Dorado. Možete kršiti prometne propise bez ikakvih problema, ali svi znaju da kad prijeđu granicu na Bregani, noga ide s gasa. Izvjesnost kažnjavanja je kod nas minimalna. To je najveći problem našeg prometnog sustava”, naglašava.
Električni automobili
Pregovarači Vijeća EU-a, koje zastupa države članice i Europskog parlamenta, postigli su krajem listopada prošle godine načelni dogovor o uredbi koja predviđa obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se od tada više ne bi mogli prodavati novi automobili na benzin i dizel.
Marušić ovu odredbu smatra nerealnom: “Cijela ta paradigma je više geopolitički obojana nego što ima utemeljenje u ekologiji. Električni automogbili nisu čišći nego dizelski. Ne znam je li našim građanima poznato da se u BiH sprži devet milijuna tona ugljena svake godine na proizvodnju struje. To sve ide u atmosferu, a imate i enormna zagađenja u proizvodnji litijskih baterija i povećanu potrošnju bakra koji je iznimno ekološki nametljiv. Ovdje se radi o promjeni geopolitičke situacije i premještanju zagađenja.”
“To je prevara i Superhik model, pomaganje bogatašima novcem siromašnih da bi siromašni bili još siromašniji. Ako se takva vozila ne pune redovito, troše više nego obična benzinska vozila. Realne potrošnje su 5 do 8 puta veće. To je fiskalna prevara”, zaključio je.
