Posljednji rezultati velikog istraživanja sve su karte na stolu, mnogo je birača koji bi mogli presuditi ove izbore

Posljednji rezultati velikog istraživanja sve su karte na stolu, mnogo je birača koji bi mogli presuditi ove izbore

I u ovoj kampanji Dnevnik Nove TV istražio je raspoloženje građana uoči izbora – kakve su naznake odnosa snaga u idućem sazivu Sabora.

Istraživanje je za Novu TV u svakoj izbornoj jedinici provodila agencija IPSOS na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika po jedinici i pogreškom od 4 posto. Istraživanje je provedeno telefonskim putem od 4. do 13. travnja.

Reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić rekao je kako je istraživanje provedeno na način da se ispitivalo birače u svim izbornim jedinicima, od desete do prve, te su postoci podrške određenoj političkoj opciji preračunati u saborske mandate.

Prema istraživanju, koje je predstavio Krešić, HDZ s partnerima osvaja najviše mandata, njih 60. Na drugom je mjestu koalicija Rijeke pravde koja osvaja 41 mandat. Treći je Domovinski pokret i njihova koalicija sa osvojenih 15 mandata. Možemo prolazi bolje nego dosad te bi prema istraživanju trebali imati 11 mandata, a Most njih devet. U Sabor još ulazi IDS s dva mandata te nezavisna platforma Sjever, iza koje stoji Matija Posavec, te koalicija Fokus-Republika sa jednim mandatom.

Hrvoje Krešić, reporter Dnevnika Nove TVHrvoje Krešić i voditelji Dnevnika Nove TV – 1Foto: Dnevnik Nove TV

“Ukupno je to 140 mandata, tome treba dodati još 8 mandata za koje se natječu pripadnici nacionalnih manjina, te tri mandata iz dijaspore – time dolazimo do 151 mandata, odnosno 76 mandata koliko ih je potrebno za većinu, koju u izbornoj noći očito nitko neće imati, nego će tek krenuti pregovori”, prognozira Krešić.

Visok postotak neodlučnih

Među svim ovim mandatima nemalo je onih graničnih – što još može utjecati na konačan izgled sabornice?

Krešić je u Dnevniku Nove TV objasnio kako je u virtualnoj sabornici deset do petnaest graničnih mandata.

“Neke može izgubiti HDZ, druge SDP, negdje manje stranke plešu oko praga pa se može dogoditi da na kraju u nekim jedinicama i ne uđu, negdje ih pak mogu dobiti – puno je tu još nepoznanica. Druga važna stvar: u svim izbornim jedinicama je jako, jako visok postotak neodlučnih, po 10, 12, negdje čak i skoro 14 posto. To su sve birači koji se lome između dvije opcije, ali pritom i tvrde da će izaći na izbore – i oni mogu ovu sliku značajno promijeniti”, zaključio je Krešić predstavljajući rezultate istraživanja.

Ipak, još je jednom podsjetio – ankete su ipak samo ankete i mjere raspoloženje u jednom trenutku u vremenu.

“Ukratko, za neke konkretnije zaključke morat ćemo ipak čekati srijedu navečer”, podvukao je Krešić izlaganje rezultata istaživanja.