Tajna dugog života može biti i u onome što ne jedete.

Mnogi od nas uvjereni su da je put do dugog života popločan onime što jedemo svaki dan. Možda ste počeli pratiti tajne hrane najdugovječnijih ljudi ili ste se okušali u ‘najzdravijem doručku na svijetu’. Ali, tajna dugog života može biti i u onome što ne jedete. Dr. Valter Longo, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Sveučilišta Južne Kalifornije (USC), otkrio je ono što je naučio o dugovječnosti proučavajući svoju domovinu – Italiju, piše Best Life. 

Italija je poznata po jednoj od najstarijih populacija na svijetu. Zapravo, grad Sardinija u Italiji bio je prvi od pet Plavih zona koje su otkrivene. Plave zone su dijelovi svijeta gdje većina ljudi doživi 100 ili više godina. ‘Za proučavanje starenja, Italija je jednostavno nevjerojatna’, rekao je Longo, koji vodi laboratorij na institutu za rak u Milanu, ‘To je nirvana’.

Ovaj 56-godišnjak odrastao je u gradu Genovi, ali je često posjećivao baku i djeda u Molochiju, drugom dijelu Italije poznatom po velikom broju stogodišnjaka. Kao rezultat svog iskustva i istraživanja od tada, Longo se posvetio učenju kako ljudi mogu dobro stariti. ‘Želim živjeti do 120, 130. Svi mi govore: ‘Da, naravno da moraš doživjeti barem 100’, rekao je, ‘Ne shvaćate koliko je teško doći do 100.’. 

Jedan od glavnih čimbenika koji je pomogao starenju talijanske populacije kroz povijest je prehrana, smatra Longo. Točnije, izvorna mediteranska prehrana za koju je rekao da je uvelike izgubljena za većinu modernih Talijana. ‘Gotovo nitko u Italiji ne jede mediteransku prehranu’, rekao je Longo. 

Umjesto toga, moderna talijanska prehrana uglavnom se sastoji od suhomesnatih proizvoda, lazanja i prženog povrća, što Longo smatra ‘užasnim i izvorom bolesti’. Stručnjak za dugovječnost posebno je zabrinut što talijanska djeca jedu ovih dana – napominjući da se mnogi bore s pretilošću zbog pizze, tjestenine, proteina, krumpira i kruha.

Longo se zalaže za duži i bolji život kroz prehranu zasnovanu na biljkama i orašastim plodovima koju je sam stvorio, nazvanu Lite Italian. ‘Vrlo je slična izvornoj mediteranskoj prehrani, a ne sadašnjoj’, rekla je dr. Romina Cervigni, stalna nutricionistica Longove privatne zaklade sa sjedištem u Milanu.

‘Jedite uglavnom veganski, plus malo ribe, ograničavajući obroke s ribom na najviše dva ili tri tjedno’, navodi Longo u svojim smjernicama, ‘Konzumirajte grah, slanutak, grašak i druge mahunarke kao glavni izvor proteina’. Prenosi Večernji list