Hrvatska je od svih članica Europske unije najviše ovisna o radu svojih građana u inozemstvu. Europski smo rekorderi. Dosegli smo više od 7 posto udjela u BDP-u
Gotovo da ne postoji Hrvat koji radi izvan zemlje, a da barem dio onoga što zaradi ne pošalje kući. Samo iz Njemačke u nepune tri godine dijaspora je poslala više od 5 milijardi eura, piše Danas.hr.
“I dalje vam omogućava standard u Njemačkoj da odvojite određeni iznos za poslati doma i pomoć obitelji, za gradnju kuća i slično. Prijatelji u mom krugu i s ljudima s kojima sam razgovarao redovno odvajaju minimalno 100 eura za poslati svojim obiteljima u Hrvatsku”, kazao je za RTL Danas Kristijan Bodrožić koji živi u Berlinu u Njemačkoj.
O povratku u Hrvatsku ne razmišlja. “Povratak u Hrvatsku mi trenutačno nije opcija jer su mi mogućnosti u Njemačkoj puno veće. Pozicija na kojoj radim je atraktivna i teško je imati takvu plaću u Hrvatskoj s obzirom na to da su cijene u potrošnji više-manje iste”, kaže.
Velik dio novca dolazi i iz Irske gdje živi oko 20 tisuća Hrvata. Sa suprugom i djecom za boljim životom otišla je i Ana-Marija Hota. U Dublinu živi već 10 godina.
“100-200 eura ovdje ne znači baš puno, dok u Hrvatskoj taj novac pomogne ljudima, posebno onima koji su u mirovini“ kaže. Osim što novac šalju, ovdje i troše kada dođu na godišnji.
“Stvari koji si sada mogu priuštiti kada dođem kući, nikad prije ne bih mogla niti pomisliti da ih kupim, dok sam imala svoj salon u Hrvatskoj, te stvari nisu mi bile dostižne. Sad kada dolazim, dolazim kao Europljanin koji troši svoje zarađene eure”, ističe Ana-Marija.
Da su Hrvatski iseljenici široke ruke, pokazuju i podaci HNB-a. Iz Njemačke je pola milijuna Hrvata uplatilo jednu milijardu i 613 milijuna eura, iz Irske 456 milijuna, a iz Nizozemske 416 milijuna eura. Samo u prva tri kvartala prošle godine dijaspora je poslala 4,2 milijarde eura. Usporedbe radi, 2022. godine taj iznos bio je 5,1 milijardu eura.
“Devizne doznake po svom neto učinku za platnu bilancu u Hrvatskoj su ekvivalent onome što predstavlja neto priljev od turizma ili što predstavlja priljev sredstava Europskih fondova”, zaključuje ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.
Hrvatska je od svih članica Europske unije najviše ovisna o radu svojih građana u inozemstvu. Europski smo rekorderi. Dosegli smo više od 7 posto udjela u BDP-u. “Usporedimo li se sa zemljama s nama u okruženju koje nisu u Europskoj uniji, od nas su puno ovisnije u tom smislu i Crna Gora, i BiH, i Kosovo, i Srbija što očito govori puno o gospodarstvu, a i o broju iseljenih”, komentirala je Sanja Klempić Bogati, demografkinja s Instituta za migracije i narodnosti.
U samo deset godina iznos koji su iseljenici poslali u Hrvatsku se utrostručio. Ekonomisti tvrde, trend je zabrinjavajući. „Jer govori o tome koliko je ljudi otišlo, koliko ljudi svoju budućnost gradi vani, a mi premalo govorimo o reemigraciji“ kaže Vedriš.
A gdje odlazi novac iz Hrvatske? U Bosnu i Hercegovinu u prva tri kvartala 2023. godine otišlo je 218 milijuna eura, u Njemačku 102, 98 u Srbiju, 42 milijuna u Sloveniju, a u Nepal 46 milijuna eura. Usporedimo li ove podatke s 2021. godinom, u Nepal je otišlo 13 milijuna eura, u BiH 192 milijuna eura, 111 u Njemačku, a u Srbiju 64 milijuna eura, pokazuju podaci HNB-a, piše Danas.hr.