Budnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka u ponedjeljak ujutro u Zadru je počelo obilježavanje 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu u kojoj je oslobođen veći dio zadarskoga zaleđa.

U odavanju počasti poginulim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru sudjelovali su sudionici VRO-a Maslenica, obitelji poginulih branitelja, pripadnici braniteljskih udruga, ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te brojne delegacije gradova i županija, piše HRT.hr.

U ime predsjednika Republike vijenac je položio načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj.

Izaslanstvo SDP-a, predvođeno potpredsjednicom Sabinom Glasovac, također je odalo počast poginulim hrvatskim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar.

Vijenci su položeni i kod spomen-obilježja 3. bojni Imotski sokolovi i 4. gardijskoj brigadi Pauci u Ulici Ante Starčevića, zatim u uvali Jazine kod Kocke, spomenika hrvatskim braniteljima, a u 10.15 kreno je Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama od uvale Jazine preko mosta duž Kalelarge do središta Poluotoka.

Petar Strmota iz Udruge specijalne jedinice policije “Poskoci” prisjetio se tih dana i kazao kako su uspjeli pomaknuti crtu bojišta.

– Mnogo smo olakšali postrojbama Hrvatske vojske i policije na kopnenom dijelu, južnom dijelu bojišnice, kazao je Strmota.

Naglasio je da je važno prisjećati se dana akcije Maslenica kako ne bi pala u zaborav.

– Vojno-redarstvenom operacijom Maslenica mi smo se vratili na noge, stali smo na noge, dobili smo hrabrost, dobili smo neku motivaciju da možemo dalje. Nažalost, prethodno smo imali jako teške situacije. Onda smo dobili vjetar u leđa i došlo je vrijeme da krenemo naprijed, izjavio je, među ostalim, Petar Strmota.

– U samom početku nismo ni očekivali da će ta akcija biti prekretnica u Domovinskom ratu, niti da će biti tako žestoka. Hrvatska vojska je bila spremna da oslobodi dio teritorija, ali i s druge strane srpski agresor je imao jake snage. Ta operacija za Zadrane puno znači jer mi smo tada od Zadra udaljili neprijateljske snage, rekao je Danijel Kotlar, ratni zapovjednik.

Bila je to prva ofenzivna akcija.

– Nije bilo straha, a kako se operacija razvijala, došlo je do bitke na život i smrt. Čovjek je jednostavno otupio na sve te udare, znamo da su bile velike žrtve. Mislim da je odlučnost hrvatskog vojnika i ta beskompromisna hrabrost odlučila u toj bitci, istaknuo je Kotlar.

– Emocije su uvijek snažne kad se sjetite onih teških hladnih dana 1993. godine. Bila je teška zadaća osloboditi ono što je bilo privremeno okupirano u 1991. Danas smo ponosni, odajemo počast svim našim prijateljima koji su izgubili život i dali ga za domovinu. Ali isto tako je sreća da sretnete one prijatelje s kojima ste izvojevali tu vrlo važnu pobjedu za Republiku Hrvatsku, rekao je Marko Čulina, zapovjednik 112. brigade.

– Mi smo prva tri dana razbili neprijateljsku vojsku koja je pobjegla zajedno s civilima, ali od 1. veljače kreće protuudar neprijateljske vojske i poznato je da su oni upotrijebili sve elitne postrojbe iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali te elitne postrojbe su razbijene u akciji Maslenica i nije bilo oporavka za njih, jer slijede naše pobjedonosne akcije najprije u Medačkom džepu, zatim u Bljesku i Oluji i konačno 1998. godine mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja stvorena je Hrvatska kao samostalna i slobodna država koju danas uživamo, dodao je Čulina.

– Osim tog povezivanja, što je za Hrvatsku bilo iznimno, ona ima i taj veliki značaj da su prvi put svi rodovi zajedno sudjelovali, podržavali se, da je Specijalna policija zajedno sa Hrvatskom vojskom, između dva zborna područja, ostvarila do tada najbolje koordinirane i zajedničke rezultate. To je plod trogodišnjeg obučavanja ne samo vojnika, ja moram reći da su specijalci Antiteroristička jedinica Lučko i specijalci već bili obučeni i 90. i 91. su ulazili u borbene aktivnosti od Pakraca, Vukovara, Okučana, Gline i drugih mjesta na području Hrvatske, ali je ovo bilo obučavanje zapovjedništva i zajedničko upravljanje snagama na terenu, rekao je Ante Šoljić, tada načelnik Sektora specijalne policije MUP-a RH.

– To je bila borba na 15 metara, kad krenete ujutro u paljbu u 6 sati kad sunce izađe, a iz tenka izlazite u 18 navečer. Mi smo dnevno tukli dva-tri borbena kompleta, kazao je Damir Buconjić, veteran 4. gardijske brigade.

– Bilo je teško, ali željeli smo ići naprijed, osloboditi domovinu, da bude uređena, da bude ono što treba biti, rekao je Dubravko Šimanović, predsjednik Udruge dragovoljaca 3. Imotske bojne 4. gardijske brigade.

Čestitka ministra obrane Ivana Anušića

Ministar obrane Ivan Anušić uputio je čestitku u povodu obilježavanja 31. obljetnice VRO Maslenica te naglasio da akcije poput Maslenice uvijek iznova podsjete da sloboda nema cijenu i da se Hrvatska stvarala u teškim bitkama Domovinskog rata zahvaljujući braniteljima.

– Danas se prisjećamo i svih hrvatskih branitelja koji kraj Domovinskog rata i stvaranje slobodne i samostalne Hrvatske, nažalost, nisu dočekali živi. Nikad ih nećemo zaboraviti, istaknuo je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić u čestitki koju je uputio hrvatskim braniteljima, članovima obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, pripadnicama i pripadnicima Hrvatske vojske, hrvatskim građankama i građanima te sunarodnjacima izvan domovine.

Ministar je podsjetio da su u zoru tog 22. siječnja 1993. počele ratne akcije u sklopu VRO Maslenica kojom je oslobođeno zadarsko zaleđe i ponovno povezan sjever i jug Hrvatske brzo izgrađenim pontonskim mostom u Novskom ždrilu.

Danas obilježavamo 31. obljetnicu te važne operacije, koju su združeno izvele Oružane snage RH i pripadnici MUP-a, i koja je bila uvod u nove pobjedničke akcije Hrvatske vojske Bljesak i Oluju, dodao je.

Naglasio je da je VRO Maslenica taktički bila posebno zahtjevna jer je trebalo svladati i dijelove Velebita, a tko se ikad susreo s tim gordim divom, zna da je zimi posebno surov.

– Motivacija onih koji brane svoju domovinu uvijek je snažnija od onih koji je žele pokoriti, zato smo tih ratnih godina uspjeli pobijediti brojčano nadmoćnijeg okupatora. Danas gradimo moderne i moćne Oružane snage, dio smo NATO-a, imamo prava i obveze.

Uz modernizaciju Hrvatske vojske, Vlada i Ministarstvo obrane istovremeno se brinu o svakom vojniku, dočasniku i časniku. Glavni je cilj poboljšati njihova materijalna prava i osigurati bolji životni standard. Biti vojnik nije posao, to je poziv”, istaknuo je.

Obljetnice poput Maslenice, naglasio je, uvijek nas iznova podsjete da sloboda nema cijenu i da se Hrvatska stvarala u teškim bitkama Domovinskog rata zahvaljujući braniteljima koji nisu posustali ni u najtežim ratnim etapama.

Akcijom omogućeno prometno povezivanje hrvatskog juga i sjevera

Akcija Maslenica, kodnog naziva Gusar, počela je 22. siječnja, 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso.

Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.

Strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila.

Jedna je od posebnosti VRM Maslenica bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, četvrte te dijelova prve, druge, treće i devete, čija se uloga pokazala ključnom. Svaka je na svoj način pridonijela i uspjehu same operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja, iako su neke bile tek u osnivanju, a druge prebačene na bojišnicu sa stotinama kilometara udaljenih područja i uvođene u borbu iz pokreta.

Uz njih su na Velebitu koordinirano djelovale i snage Specijalne policije MUP-a ovladavajući dominantnim kotama i komunikacijama, a značajan su doprinos dale i pričuvne brigade Hrvatske vojske te domobranske pukovnije.

Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje. Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale još nekoliko dana.

Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to dotad prvi helikopterski desant postrojbi HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja u znak odmazde rušenjem brane HE Peruća.

Borbe trajale do konca ožujka, poginulo 127 hrvatskih branitelja

Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem.

Budući da je u VRO Maslenica pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most, sagrađen je pontonski, koji je bio pod stalnom paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja cijeloga zadarskoga zaleđa u akciji Oluja 1995. godine.

Pontonski most osigurao je ponovno prometovanje između sjevera i juga do gradnje novoga Masleničkog mosta, za koji je 30. siječnja 1993. predsjednik Republike Franjo Tuđman položio temeljni kamen.

Borbe u VRO Maslenica trajale su do kraja ožujka i okončanja operativnih djelovanja, a u akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika, piše HRT.hr.