Vlada je objavila programe rada četvorice kandidata koji žele postati glavni državni odvjetnici. Sve njihove kandidature su, kako je jučer potvrdilo Državnoodvjetničko vijeće, pravovaljane, no do sada nije analizirano ono što bi Emilijo Kalabrić, Ivan Turudić, Nikša Wagner i Mladen Dragičević mijenjali u DORH-u, piše N1.

Sva četvorica svjesna su kadrovske potkapacitiranosti i potplaćenosti DORH-a pa najavljuju da će to nastojati promijeniti. Ivan Turudić rješenje vidi u većoj protočnosti pravosudnih kadrova – između sudova i državnih odvjetništava, budući da je riječ o pravnim stručnjacima. Osim toga, zaposlio bi hitno desetke vježbenika u državnim odvjetništvima, a kasnije bi ublažio uvjete za zapošljavanje rukovodećih kadrova, prije svih ravnatelja USKOK-a.

I Nikša Wagner smatra da je važnije ulagati u visokomotivirane i stručne kadrove nego u poslovne prostore i opremu. “Glavni državni odvjetnik ne treba se svidjeti svima, ali ne smije niti bježati od javnosti i zatvoriti se u svoj ured u uvjerenju kako će lakše ‘preživjeti’ mandat”, smatra Wagner.

Bolja komunikacija

Svi kandidati pojačali bi odnose s javnošću i medijima što je, smatraju, bitno za percepciju DORH-a. Zanimljivo je da baš to ono što je nedavno zatražio i premijer Andrej Plenković.

U oči upada i prijedlog Mladena Dragičevića kojem bi jedna od glavnih zadaća bio angažman vanjskih stručnjaka iz svih relevantnih područja prakse, pravnika, odvjetnika, forenzičara, revizora, poreznih savjetnika i dr.

“Njihovim doprinosom u vidu višegodišnje prakse u realnom sektoru pridonijelo bi se brzini i uspješnosti rješavanja predmeta od strane Državnog odvjetništva”, uvjeren je Dragičević.

Rasteretiti USKOK

Svi smatraju i da bi trebalo suziti krug kaznenih djela na kojima bi trebao raditi USKOK, odnosno da taj elitnih tužiteljski ured doista rješava samo najteže slučajeve korupcije i organiziranog kriminala.

Emilijo Kalabrić drži da bi USKOK i DORH trebali uže surađivati, dok Turudić čak predlaže da se sjedište USKOK-a premjesti bliže sjedištu DORH-a u Zagrebu kako bi ta suradnja bila bolja.

Dragičević predlaže da se u državnim odvjetništvima osnuju posebne skupine tužitelja koje bi se bavile rješavanjem posebnih vrsta kriminala. “Cilj je uspostavljanje timova za kaznena djela protiv života i tijela, timova za kaznena djela protiv gospodarstva itd, što bi dovelo do racionalizacije postojećih stručnih kadrova, povećanja efikasnosti njihovog rada i veće kompetentnosti za rješavanje pojedinih predmeta”, pojašnjava Dragičević.

Imovinska korist

Wagner sugerira da se državni odvjetnici posebno educiraju za istraživanje imovinske koristi.

“Umjesto zapošljavanja tzv. financijskih stručnjaka, jer će se teško zaposliti osobe sa stručnim iskustvom, puno je ekonomičnije i lakše provesti specifičnu edukaciju državnoodvjetničkih dužnosnika i na općinskoj, a ne samo na županijskoj razini te one koji se bave gospodarskim i organiziranim kriminalitetom usko povezati s Poreznom upravom, Uredom za sprječavanje pranja novca, Državnim uredom za reviziju, itd. Istraživanje imovinske koristi je jako važna, nezaobilazna aktivnost kojoj svi u službi trebaju biti posvećeni, a ne samo navodni ‘stručnjaci’. U tom segmentu loše stojimo i to se treba popraviti”, ukazuje Wagner.

I Kalabrića brine oduzimanje loše oduzimanje imovinske koristi.

Šteta za državu

“Posebnu pozornost posvetit ću radu na predmetima iz područja gospodarskog kriminaliteta, posebno zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te utaje poreza ili carine. Tim kaznenim djelima počinitelji pribavljaju znatnu protupravnu imovinsku korist, na štetu Državnog proračuna, jedinica lokalne uprave i samouprave te trgovačkih društava s većinskim državnim udjelima, kao i na štetu drugih fizičkih i pravnih osoba.

Posebno ću se posvetiti punoj primjeni instituta privremenog osiguranja oduzimanja imovinske koristi odnosno privremenog osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, s posebnim naglaskom na kaznena djela kojima su oštećeni Državni proračun, proračuni jedinica lokalne uprave i samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, te trgovačka društva s većinskim državnim vlasništvom”, najavljuje Kalabrić, piše N1.