Godina 2023. završava političkim promjenama u Hrvatskoj prema posljednjem istraživanju političkih preferencija CroElecto. Očekujući europske, parlamentarne i predsjedničke izbore 2024., politički savezi i dalje čekaju pregovore.
Godinu koju je počeo s rejtingom od 25,38 posto, HDZ je završio s 24,48 posto, što je nešto bolji rezultat nego u studenom, pokazalo je posljednje istraživanje političkih preferencija CroElecto u 2023. godini, koje se provodilo za Večernji list. Zanimljivo je pogledati kako su turbulentnu godinu završile vodeće stranke, ali i kako stoje politički savezi sklopljeni uoči superizborne 2024. godine u kojoj nas, uz parlamentarne, očekuju i izbori za Europarlament te potkraj godine i predsjednički, piše Večernji list.
SDP stagnira, Možemo! pada
U politici je prosinac obilježila smjena ministra gospodarstva Davora Filipovića zbog afere u kojoj je zaglibio njegov savjetnik Jurica Lovrinčević, pa premijer Andrej Plenković nije imao drugo rješenje nego smijeniti Filipovića, kojeg je zamijenio varaždinski pravnik Damir Habijan. Plenković je odbacio optužbe i odgovornost za aferu prebacio na Most. To i brza Filipovićeva smjena i zamjena očito su ublažili mogući utjecaj na rejting HDZ-a na kraju godine, u kojoj su iz Vlade, uz Filipovića, otišli i Nataša Tramišak, Ivan Paladina i Mario Banožić, a ušli Habijan, Marko Erlić, Branko Bačić i Ivan Anušić.
Rejtingu vodeće stranke nisu, sudeći prema anketi, tijekom godine previše naštetile ni prozivke oporbe zbog “plina za cent” ili nekretninske muke šefa HEP-a Frane Barbarića, pa ni divljanje cijena nakon ulaska u eurozonu. SDP već po ustaljenom običaju stagnira i unatoč kampanji za bolji položaj umirovljenika, u kojoj im se nes(p)retno omakao i “štrik oko vrata”, ne uspijeva pridobiti veći broj birača. U 2023. godinu ta je stranka ušla s 15,25 posto, a unatoč svim političkim turbulencijama, na kraju godine SDP na čelu s Peđom Grbinom nije uspio dalje od 15,03 posto. Domovinski pokret Ivana Penave, koji je u studenom narastao na 8,83 posto, ubravši koji postotak oko organizacije obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, zadržao je i u prosincu gotovo isti postotak.
Pogleda li se cijela godina, Domovinski pokret napredovao je sa 7,22 posto u siječnju do 8,85 u prosincu, što će mu dati dodatni vjetar u leđa u pregovorima o koalicijama za parlamentarne izbore. Hoće li se Domovinski pokret okrenuti HDZ-u, jedno je od najtežih pitanja za političke analitičare. Zastupnik DP-a Stipo Mlinarić neki je dan na N1 rekao da će Domovinski pokret samostalno izaći na izbore i da neće koalirati s HDZ-om. Koalicija s HDZ-om je spin, kazao je i otkrio da će im jedan od predizbornih slogana biti “Ustani i ostani”, kojim su prošlog ljeta već mahali na skupovima stranke. Iako je Plenković etiketu “afere Mreža” ekspresno prilijepio Mostu i otupio oštricu Nikoli Grmoji, rejting koalicije Mosta i Hrvatskih suverenista ostao je netaknut na 8,73 posto.
Stranci Možemo!, kojoj je glavni izborni bazen Zagreb, rejting velikim dijelom ovisi i o potezima zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji se i dalje muči s otpadom i Jakuševcem na kojem su se dogodila dva odrona, a u jednom je teško ozlijeđen radnik. No, Možemo! je isticanjem rane kandidature Sandre Benčić za premijersku poziciju fokus s Tomaševića prebacio na nju. I dok su u siječnju 2023. u anketi dobili 9,9 posto, na kraju godine možemovci su pali na 8,24 posto potpore birača. Možemo! je rezolutno odbio predizbornu koaliciju sa SDP-om, dopustivši samo onu “točkastu” u nekim jedinicama.
Neki analitičari takav potez drže velikom pogreškom za Možemo! jer ta stranka nema razgranatu stranačku infrastrukturu kakvu po županijama, gradovima i općinama ima SDP, pa bi im sinergija donijela više glasova na izborima. Tko zna za nekog istaknutijeg člana Možemo! koji živi izvan Zagreba? Nekog iz Slavonije ili Dalmacije? No, u Možemo! su odlučili riskirati i testirati je li rezultat koji su ostvarili na lokalnim izborima u Zagrebu moguć i u drugim dijelovima države. Osim toga, u Možemo! su procijenili da bi Benčić kao kandidatkinja za premijerku bila bolje prihvaćena među glasačima od Grbina, za kojeg neki i u samom SDP-u dvoje je li dovoljno karizmatičan za tu funkciju.
HSU iznenađujuće raste
Istraživanje je provela agencija 2X1 komunikacije od 15. do 27. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika po županijama. Prema toj anketi, HSU može računati na 3,52 posto glasova, što je iznenađujući rast u prošloj godini. Predsjednik stranke Veselko Gabričević ne otklanja mogućnost samostalnog izlaska na izbore jer im je rejting porastao pa se nadaju da bi mogli dobiti jednog zastupnika. Imali su ga i u ovom mandatu, Silvana Hrelju, kojeg su u veljači prošle godine izbacili. Nakon Mosta i Hrvatskih suverenista, niz manjih stranaka sklopio je predizborne političke blokove.
Savez Naša Hrvatska, koji čine HSS, Socijaldemokrati i Laburisti, dobio je 3,15 posto glasova ispitanika. IDS i PGS potpisali su sporazume s Fokusom i Reformistima Radimira Čačića, a svi zajedno u anketi su dobili samo 3,03 posto potpore. Slijedi stranka Centar s 1,94 posto, Radnička fronta s 1,33 posto te HSP s 1,09 posto glasova ispitanika. Ostalim je strankama potpora manja od jedan posto.
Nezavisne liste biralo bi 2,67 posto, dok je neodlučnih 16,73 posto ispitanika. Još nije poznat mjesec u kojem će se održati parlamentarni izbori. HDZ-ova Vlada raspisat će ih kad procijeni da će im to najbolje odgovarati. Trebali bi se, u svakom slučaju, raspisati najkasnije do sredine rujna. Izbori za Europski parlament održat će se u lipnju, kad će hrvatski građani četvrti put birati europske parlamentarce. Pogleda li se cijela godina, Domovinski pokret napredovao je sa 7,22 posto u siječnju do 8,85 u prosincu, što će mu dati dodatni vjetar u leđa u pregovorima, piše Večernji list.
