Sljedeća godina bit će posebna: Bit će duža za jedan dan

Sljedeća godina bit će posebna: Bit će duža za jedan dan

Prvog siječnja, nakon četiri godine, ponovno ulazimo u prijestupnu godinu.

Prijestupne godine uvedene su već prije početka nove ere kako bi se izbjegle sezonske promjene. Normalna godina traje 365 dana i nešto manje od šest sati, što znači da je svaka četvrta godina u gregorijanskom kalendaru duža za jedan dan – 29. veljače.

Da nismo uveli prijestupne godine, ovih dodatnih šest sati polako bi uzrokovalo pomicanje godišnjih doba. Za godinu koja je nešto više od četvrtine dana duža, mora se korigirati svake četiri godine. Ali kad bismo se držali ovog pravila, bilo bi previše prijestupnih godina, pa vrijedi pravilo da godine koje su djeljive s 4 i 100, ali nisu djeljive s 400, nisu prijestupne.

Da nema prijestupnih godina, naš bi se kalendar u jednom stoljeću pomaknuo za čak 24 dana. Unatoč svim ispravcima, dugoročni kalendar i kretanje planeta ne mogu se savršeno uravnotežiti, jer je normalna godina nešto manje od 12 minuta kraća od 365 dana i šest sati.

Prijestupne godine uveo je Julije Cezar, koji je revidirao kalendar kada je, uz pomoć rimskih znanstvenika, shvatio da se godišnja doba mijenjaju. Tada je godina završavala u veljači, pa su u prijestupnoj godini posljednjem mjesecu dodavali još jedan dan. Prva prijestupna godina trebala je biti 46. pr. Gregorijanski kalendar, koji je uveo papa Grgur Trinaesti 1582. godine i koji se koristi i danas, doradio je julijanski kalendar i uspostavio sadašnji sustav prijestupnih godina, navodi internetska enciklopedija Wikipedia.

Međutim, prijestupne godine nisu posvuda regulirane na isti način kao u zemljama u kojima koristimo gregorijanski kalendar. U perzijskom solarnom kalendaru svake 33 godine dodaje se osam prijestupnih dana. U Indiji i Bangladešu, gdje koriste jedinstvene kalendare, prilagođavaju se gregorijanskom kalendaru tako da je prijestupni dan uvijek blizu 29. veljače.

Godine, koje imaju 366 dana, također su tema mnogih narodnih vjerovanja u raznim dijelovima svijeta. U Irskoj i Velikoj Britaniji postoji tradicija da žene mogu zaprositi brak samo u prijestupnoj godini, a u nekim dijelovima Britanskog otočja žene su čak mogle zaprositi muškarce 29. veljače. U Grčkoj se vjenčanje u prijestupnoj godini smatra nesretnim, a jedan od pet zaručenih parova u Grčkoj izbjegava vjenčanje u prijestupnoj godini.

U svakoj prijestupnoj godini od 1896. održavaju se i Olimpijske igre koje će se sljedeće godine održati u Parizu. Jedine Olimpijske igre koje se nisu održale u prijestupnoj godini bile su posljednje u Tokiju. One su se trebale održati 2020. godine, ali su odgođene za godinu dana zbog pandemije covida-19, piše N1.