Najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka, ovu je godinu provelo u recesiji, a prije dva tjedna Njemački ekonomski institut (IW) iznio je procjenu da će tamošnje gospodarstvo u idućoj godini pasti za 0,5 posto. To bi bila već druga godina zaredom pada gospodarskih aktivnosti u Njemačkoj.
U zadnjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu ove godine njemačko je gospodarstvo bilo u padu. Potom je stagniralo u drugom tromjesečju ove godine, da bi u trećem opet bilježilo pad od 0,2 posto, a prema procjeni njemačke središnje banke, očekuje se da će u zadnjem ovogodišnjem kvartalu dodatno pasti za 0,1 posto, što znači tehničku recesiju, piše N1.
Iako šef Bindesbanke Joachim Nagel i ministar financija Christian Linder odbacuju crne slutnje, Njemačku se opet naziva “bolesnikom EU” koji, prema uzrečici, “kada kihne to osjeti cijela Europa”. Za razliku od negativnih procjena IW-a, njemačka vlada predviđa rast BDP-a u 2024. za 1,3 posto, dok vladino savjetodavno tijelo – Vijeće ekonomskih stručnjaka – predviđa rast od 0,7 posto.
Izvoz u Njemačku već je usporio
No, što ako Njemačka ipak “kihne”? Hoće li i u kojoj mjeri to osjetiti Hrvatska, kojoj je Njemačka najveći li jedan od najvećih vansjkotrgovinskih partnera? Ekonomist Ljubo Jurčić napominje da se svaki rast ili pad njemačkog gospodarstva odražava i na Hrvatsku, ali ne u svim gospdarskim sektorima jednako.
“Ovisi u kojim se sektorima u Njemačkoj događa stagnacija i kakvu robu izvozimo u Njemačku. Ako izvozimo robu široke potrošnje, poput odjeće ili namještaja, a stagnacija direktno pogodi potrošače u Njemačkoj, onda se na nas to snažnije odrazi jer se smanji potražnja. Ako izvozimo poluproizvode ili sirovinu za njemačku industriju, onda treba gledati u kojim se sektorima tamo događa stagnacija. Budući da nam je Njemačka prvi ili drugi vanjskotrgovinski partner – u tome se smjenjuje s Italijom – možemo očekivati usporavanje izvoza iz Hrvatske. Uostalom, to se već dogodilo u drugoj polovici ove godine”, kazao nam je Jurčić.
Očekujmo manje turista iz Njemačke
On napominje da to može značiti kratkoročno usporavanje domaće industrijske proizvodnje, s pomakom od dva,tri mjeseca, ali i srednjoročno – do ljeta.
“Ako recesija u Njemačkoj potraje do ljeta, to će se onda prenijeti na naš turizam. Bude li pad BDP-a u Njemačkoj oko 1 posto, pad njemačkog turizma prema van, a time i prema Hrvatskoj, trebao bi biti oko 3 posto. To znači da bi se priljev njemačkih turista u Hrvatsku, a njih je najviše, smanjio za 3 posto. Dakle, ako dođe do stagnacije u Njemačkoj, to bi se prelilo na Hrvatsku preko dva kanala – padom robnog izvoza i padom prihoda od turizma”, ustvrdio je Jurčić.
Obje te veze s Njemačkom, napominje, jače su nego s Italijom pa stagnacija njemačkog gospodarstva snažnije može usporiti izvoz iz Hrvatske i smanjiti broj dolazaka njemačkih turista.
“Čak i ako se ne smanji broj dolazaka njemačkih turista, smanjit će se njihova potrošnja. Turizam nisu samo noćenja. Definicija je turizma da je to potrošnja izvan stalnog mjesta boravka, a ako dođe do stagnacije, Nijemci će manje trošiti i kod kuće i u inozemstvu. Kad dođe do takve situacije, oni se prije odriču turizma u inozemstvu nego doma. To je njihova životna navika – manje troše i kod kuće, ali i ne napuštaju običaj vikendom ići u svoja izletišta”, ističe.
“Berlin je de facto vezanih ruku i nogu”
Njemačko gospodarstvo je u nevoljama još od početka rata u Ukrajini kada su prekinute energetske veze s Rusijom, ali i zbog ekonomskih turbulencija u Kini gdje je Njemačka puno izvozila i ima brojne industrijske pogone.
“Skupilo se dosta nepovoljnih okolnosti. Rat u Ukrajini i blokada jeftinih ruskih energenata najjače su pogodili upravo Njemačku. S jedne strane, poskupljenje energenata povećalo je troškove proizvodnje i rezultiralo padom izvoza u Rusiju, koja je Njemačkoj bila značajno tržište. S druge strane, Kina se restrukturira. Završila je fazu razvoja izvoza prema svjetskom tržištu i sada se okreće prema svom unutrašnjem tržištu, tako da i tamo usporava njemački izvoz. A i politička pozicija Njemačke danas je loša, skoro kao 1945. godine. Berlin nema političku snagu da utječe na globalnu situaciju pa je sada de facto vezanih ruku i nema velikih mogućnosti kompenzirati sve negativne efekte spomenutih promjena”, smatra Jurčić.
A promjene, na koje Njemačka trenutno nema adekvatan odgovor, Jurčić prepoznaje i na globalnoj razini.
“Svijet je u velikim promjenama koje nisu toliko vidljive na površini. Mi vidimo ratove i stradanja ljudi u Ukrajni, u Palestini i drugdje, ali puno slojevitiji procesi događaju se u području nevidljivom običnom čovjeku. Svijet će 2024. i dalje biti u stagnaciji”, poručio je na kraju, piše N1.