Iako je najvažniji kršćanski blagdan Uskrs, Božić je mnogima, vjerojatno zbog popularizacije, omiljeniji. Pitate li koga zašto Božić slavimo baš danas, 25. prosinca, odgovor će biti jednostavan – to je dan rođenja Isusa Krista. Danas ga slave i oni koji su kršćani i oni koji nisu jer je postao obiteljski blagdan, no nekada to i nije bilo tako
Umanjenica riječi ‘bog’ u Hrvatskoj je ‘božić’, a preuzeta je kao naziv blagdana i zapravo označava dan u kojem se rodio mali Bog, odnosno Isus. Na engleskom se kaže Christmas i skraćenica je sintagme Christ’ mass, odnosno Kristova misa. I dok ga većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca, po julijanskom kalendaru obilježava se tek 7. siječnja.
Danas je Božić dio tradicije, a posljednjih desetljeća itekako je populariziran i komercijaliziran, zbog čega su zapostavljene temeljne vrijednosti koje on predstavlja.
Za razliku od Uskrsa, koji se svake godine slavi u različito vrijeme, za Božić se zna da ga obilježavamo 25. prosinca i postoje dvije teorije o tome zašto je odabran upravo taj datum.
Prvu teoriju ponekad nazivaju hipotezom povijesti religija i njome se sugerira da je Božić zapravo zamijenio jedan ili više nekršćanskih blagdana u isto doba godine ili čak na isti dan. Drugu teoriju nazivaju ‘matematičkom’ jer se bavi računanjem kojim se 25. prosinca postavlja kao Isusov rođendan.
Božić se, kažu zapisi, počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću, a do danas nije jasno zašto je za to odabran baš 25. prosinca. Prema nekim teorijama, tada se u većinski još poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca. Crkva je željela potisnuti taj poganski blagdan te se počelo slaviti rođenje Isusa Krista., piše tportal
Datum Isusova rođenja određen je prema predaji da se utjelovio i umro isti dan kada je Bog završio stvaranje svijeta – 25. ožujka. Devet mjeseci nakon toga je 25. prosinca, a Crkva je smatrala da je taj dan prikladan za slavljenje Kristova rođenja jer se od tog dana noć skraćuje, a dan sve dulje traje.
Crkva je tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja kao početak nove godine, a sve do tada smatralo se da počinje također 25. prosinca.
I dok je u prošlosti slavlje započinjalo 40 dana prije Božića, 11. studenog, te se taj period zvao ‘četrdeset dana svetog Martina’, danas to razdoblje traje tek četiri tjedna i naziva se došašćem ili adventom. Tada se izrađuje adventski vijenac od zimzelenih grančica, tako da nema početka ni kraja i predstavlja vječnost. U četiri nedjelje došašća pali se po jedna svijeća, dok se na sam Božić upale sve četiri.
Danas Božić slave i oni koji su kršćani i oni koji nisu jer je postao obiteljski blagdan, a treba imati na umu to da iako su i Isusu poklone donijela tri kralja – Baltazar, Melkior i Gašpar – ne bi se trebao svoditi isključivo na kupovanje i darivanje poklona, već na slavljenje Isusova rođenja u društvu najbližih.
